LOV NA GLASOVE ILI KORAK DO DEMOKRATSKOG DRUŠTVA?

Treba li omogućiti glasanje sa 16?

http://pl.mvep.hr/files/g/1-26074/600x335-5/izbori.jpg

Mladi u Hrvatskoj mogu glasovati s 18 godina. No, bez obzira na to, mnogi smatraju da su dovoljno zreli već sa 16 jer ako mogu raditi, zašto im ne bi mogli i glasovati? Donosimo vam nekoliko razloga zašto omogućiti glasanje sa 16 godina!

1. AKO MOŽEMO BIRATI SREDNJU ŠKOLU S 14, MOŽEMO I STRANKU SA 16
Ako se smatra da su mladi dovoljno zreli da s 14 godina odaberu srednju školu i da s 15 počnu raditi, onda im se treba i može omogućiti glasanje sa 16.

2. POVEĆALA BI SE IZLAZNOST NA IZBORE
Izlaznost na posljednje izbore bila je 52.59%, što je malo više od polovice akademski sposobnih građana. Ako tome pridodamo 5.70% adolescenata starijih od 16 godina (popis st. 2011.), opća statistika izlaznosti bi se izrazito poboljšala. Tako je u Škotskoj na referendumu izlaznost mladih od 16 do 17 godina bila 75%, u odnosu na nešto starije (od 18 do 24) gdje je izlaznost bila 54%.

3. MLADI BI BILI BOLJE INFORMIRANI O OPĆEM POLITIČKOM STANJU
Prema anketi provedenoj 2014. god. vidjelo se da mladi nisu previše informirani o političkom stanju u državi te da političare doživljavaju kao lopove i uhljebe. Uvođenjem predmeta politike u osnovnu školu i provođenjem građanskog odgoja otvorila bi se radna mjesta, ali i podigla svijest da državi trebaju obrazovani i inteligentni ljudi na čelu.

4. DONESENE ODLUKE NAJVIŠE UTJECAJA IMAJU NA MLADE
Biranjem određenih ljudi i opcija mladi bi shvatili da im politički svijet nije stran, već vrlo blizak i da bi trebali sudjelovati u njemu. Omogućavanjem glasovanja smanjio bi se odlazak radne snage i mladih obrazovanih ljudi iz države.

5. MLADI BI SE RANIJE I ODGOVORNIJE UKLJUČIVALI U PROCES ODLUČIVANJA
Uključivanjem mladih u proces odlučivanja dalo bi se značaja njihovim problemima na lokalnoj i državnoj razini. Tako bi se lakše došlo do rješenja tih problema, ali i do različitih pogleda na iste stvari.

Komentari na članak

Vezani članci

klub

Otkrivamo neke od najpopularnijih lokacija za izlaske u Hrvatskoj

Kakva mjesta za izlazak žele srednjoškolci?

U gotovo svakom gradu diljem svijeta srednjoškolci imaju već „zapečaćena“ mjesta, tj. klubove, barove i kafiće gdje redovito izlaze kako bi odvojili misli od škole, obaveza i stresa. Budući da se te lokacije razlikuju po uređenju unutrašnjeg interijera, glazbi koja svira i općenito tome koliko su razvikani među mladima, mjesta za izlazak postaju jedna od kategorija prema kojoj se tinejdžeri dijele i grupiraju. Najčešće to ovisi o ukusu – alternativci vole raznorazne industrial barove i umjetnički uređene klubove, a mainstream publika naklonjenija je glamuroznijim, „elitnim“ lokacijama. No, kakva mjesta za izlazak zaista žele srednjoškolci?

Srednjoškolke (2) razgovaraju

Srednjoškolci odlučili o budućnosti Škotske!

Srednjoškolci odlučili o budućnosti Škotske!

Srednjoškolci odlučili o budućnosti Škotske!

Otvorena knjiga

20 promjena u obrazovanju do 2020

20 promjena u obrazovanju do 2020

20 promjena u obrazovanju do 2020

https://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwiV6NfHgqbOAhVHQJoKHS6lD1IQjB0IBg&url=http%3A%2F%2Fwww.colorkinetics.com%2FDragon-Bridge%2F&psig=AFQjCNHIywuy8jyCqJzAEnQFjwMC0cunKQ&ust=1470340270601177

A što je ispod ovog mosta

Što sve skriva jedan most

Koliko pažnje obraćamo na mostove? Toliko zanimljive, korisne i nepoznate poveznice bez kojih ne možemo.

alkohol

Samo zabava ili problem?

Alkohol i mladi

Alkohol je uz duhan najčešća ovisnost kod mladih i nažalost, to je često tek početak nakon kojeg se upuštaju u druge ovisnosti. U Hrvatskoj je 240 000 alkoholičara, a samo 3% je odlučilo potražiti pomoć i otići na liječenje. Što o tom problemu kaže statistika i kako takve probleme riješiti, doznajte u nastavku.