LOV NA GLASOVE ILI KORAK DO DEMOKRATSKOG DRUŠTVA?

Treba li omogućiti glasanje sa 16?

http://pl.mvep.hr/files/g/1-26074/600x335-5/izbori.jpg

Mladi u Hrvatskoj mogu glasovati s 18 godina. No, bez obzira na to, mnogi smatraju da su dovoljno zreli već sa 16 jer ako mogu raditi, zašto im ne bi mogli i glasovati? Donosimo vam nekoliko razloga zašto omogućiti glasanje sa 16 godina!

1. AKO MOŽEMO BIRATI SREDNJU ŠKOLU S 14, MOŽEMO I STRANKU SA 16
Ako se smatra da su mladi dovoljno zreli da s 14 godina odaberu srednju školu i da s 15 počnu raditi, onda im se treba i može omogućiti glasanje sa 16.

2. POVEĆALA BI SE IZLAZNOST NA IZBORE
Izlaznost na posljednje izbore bila je 52.59%, što je malo više od polovice akademski sposobnih građana. Ako tome pridodamo 5.70% adolescenata starijih od 16 godina (popis st. 2011.), opća statistika izlaznosti bi se izrazito poboljšala. Tako je u Škotskoj na referendumu izlaznost mladih od 16 do 17 godina bila 75%, u odnosu na nešto starije (od 18 do 24) gdje je izlaznost bila 54%.

3. MLADI BI BILI BOLJE INFORMIRANI O OPĆEM POLITIČKOM STANJU
Prema anketi provedenoj 2014. god. vidjelo se da mladi nisu previše informirani o političkom stanju u državi te da političare doživljavaju kao lopove i uhljebe. Uvođenjem predmeta politike u osnovnu školu i provođenjem građanskog odgoja otvorila bi se radna mjesta, ali i podigla svijest da državi trebaju obrazovani i inteligentni ljudi na čelu.

4. DONESENE ODLUKE NAJVIŠE UTJECAJA IMAJU NA MLADE
Biranjem određenih ljudi i opcija mladi bi shvatili da im politički svijet nije stran, već vrlo blizak i da bi trebali sudjelovati u njemu. Omogućavanjem glasovanja smanjio bi se odlazak radne snage i mladih obrazovanih ljudi iz države.

5. MLADI BI SE RANIJE I ODGOVORNIJE UKLJUČIVALI U PROCES ODLUČIVANJA
Uključivanjem mladih u proces odlučivanja dalo bi se značaja njihovim problemima na lokalnoj i državnoj razini. Tako bi se lakše došlo do rješenja tih problema, ali i do različitih pogleda na iste stvari.

Komentari na članak

Vezani članci

b

Samuel Bosch

Samuel Bosch

Samuel Bosch

klub

Otkrivamo neke od najpopularnijih lokacija za izlaske u Hrvatskoj

Kakva mjesta za izlazak žele srednjoškolci?

U gotovo svakom gradu diljem svijeta srednjoškolci imaju već „zapečaćena“ mjesta, tj. klubove, barove i kafiće gdje redovito izlaze kako bi odvojili misli od škole, obaveza i stresa. Budući da se te lokacije razlikuju po uređenju unutrašnjeg interijera, glazbi koja svira i općenito tome koliko su razvikani među mladima, mjesta za izlazak postaju jedna od kategorija prema kojoj se tinejdžeri dijele i grupiraju. Najčešće to ovisi o ukusu – alternativci vole raznorazne industrial barove i umjetnički uređene klubove, a mainstream publika naklonjenija je glamuroznijim, „elitnim“ lokacijama. No, kakva mjesta za izlazak zaista žele srednjoškolci?

frida

Najpoznatiji slikari i kipari čija su djela obilježila prošlo stoljeće

Najutjecajniji likovni umjetnici 20. stoljeća

Koji su slikari i kipari imali najviše utjecaja na kulturnu scenu 20. stoljeća i kojim su to djelima postigli?

Novo ruho

Jednostavno popijete i boli vas...Pipi!

Veliki povratak kultnog pića 80-ih

Sok "Pipi", piće mladosti naših roditelja, vraća se u prodaju s novim etiketama, ali istim okusom!

http://www.info-ks.net/slike/clanci/slike/2013/april/cips1.jpg

Jeste li znali

Kako je nastao čips

Rođenju čipsa 1853. u SAD-u kumovali su šef hotelske kuhinje George Crum i bogataš Cornelius Vanderbilt.