Je li korisno slušati glazbu za vrijeme učenje? Ako da, u kojoj situaciji treba što slušati?

Pomaže li glazba pri učenju školskih predmeta

k

Neki od nas vole potpunu tišinu prilikom učenja, dok su drugima potrebni pozadinski zvukovi. Saznajte koja je vrsta glazbe potrebna u kojem trenutku te kakav utjecaj općenito glazba ima na učenje školskih predmeta.

Otprije je poznato kako glazba ima snažan utjecaj na naše ponašanje i koncentraciju. Tako se u trgovačkim centrima glazba pušta u skladu s atmosferom i količinom kupaca kako bi prodaja išla što brže, dok se u teretani sluša glazba brzog ritma koja pospješuje vježbanje, odnosno ambijentalna glazba koja se pušta za vrijeme masaža kako bismo se lakše opustili. Isto tako, glazba pomaže i pri učenju.  

No, ako želite učiti uz pratnju glazbe, treba pripaziti kod izbora. Većina provedenih istraživanja preporučuju učenje uz klasičnu ili instrumentalnu glazbu te uz white noise što su zvukovi iz prirode. Razlog tome leži u činjenici da nas glazba koja sadrži tekst može omesti, tj. naše misli preusmjeriti s teksta gradiva na tekst pjesme. Možemo reći kako nam popularna glazba odvlači misli jer je njezin cilj intelektualna i emocionalna reakcija slušatelja. Ako ipak ne možete izbjeći riječi u glazbi koju slušate, neka ona bude umirujuća.

Stručnjaci koji su proveli istraživanje kažu kako je najbolje učiti uz taktove J. S. Bacha, W. A. Mozarta i G. F. Handela. Također, nakon provedenih istraživanja, na djeci i odraslima, došlo se do zaključka kako se najbrže pamti i najlakše koncentrira slušajući Mozartovu Sonatu u D-duru. Štoviše, jedno vrijeme vjerovalo se u takozvani „Mozartov efekt“ koji se zasnivao na činjenici da se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava inteligencija, no kasnije se ta pretpostavka opovrgnula.

Što kada slušati?


Provedeno je petodnevno istraživanje na malom uzorku ljudi, no rezultati utjecaja glazbe na sposobnosti, svejedno su se vidjeli.  Sposobnosti koje su se provjeravale bile su provjera pravopisa, rješavanje jednadžbi, rješavanje matematičkih problema s riječima, unos podataka i apstraktno zaključivanje. Testiranje se provelo na četiri žanra glazbe.
Klasična glazba pokazala se dobra za zadatke koji uključuju brojeve i iziskuju obraćanje pažnje na detalje. Nakon slušanja klasične glazbe, sudionici istraživanja matematičke zadatke rješavali su 12% bolje, nego što su to činili u tišini. Pop glazba korisna je kod unosa podataka te su rezultati bili čak 58% bolji. Osim za unos podataka, pop glazba pridonosi i dobrom provjeravanju pravopisa. Što se tiče rješavanja jednadžbi najbolja je ambijentalna glazba, dok je za preciznost i najbrži učinak najbolja plesna glazba. Također, plesna glazba ima pozitivan utjecaj kod provjere pravopisa, rješavanje jednadžbi, zadataka s riječima i apstraktnog zaključivanja.

Naravno, postoje ljudi kojima je potrebna potpuna tišina kako bi mogli uspješno učiti. No, ponekad i to može imati suprotan učinak od očekivanog jer ako se nalazite u situaciji gdje je nemoguće postići potpunu tišinu, zasmetat će vam svaki najmanji proizvedeni zvuk. Od glazbe možemo imati veliku korist i pomoć što se tiče učenja jer je očito kako ostavlja pozitivan utjecaj, no svakako treba ispitati sve mogućnosti jer nismo svi isti.

Komentari na članak

Vezani članci

Stog knjiga

NATJECANJE: JUVENES TRANSLATORES

NATJECANJE: JUVENES TRANSLATORES

NATJECANJE: JUVENES TRANSLATORES

f

Od Dantea do Krleže

Lektirni naslovi s kojima se srednjoškolci najčešće muče i trikovi kako ih savladati

Kako svladati učenicima najgore lektire?

4

Blagdanske čarolije u gradovima diljem svijeta

Sve o adventskim sajmovima

Adventski su sajmovi nezaobilazna kulturno-zabavna manifestacija svakog grada. Nema mjesta koje se za došašće ne ogrne u posebno blagdansko ruho i svojim mještanima i ostalim posjetiteljima ne ponudi bar djelić adventske čarolije. Ovakve je događaje posebna čar posjetiti upravo zbog tople blagdanske atmosfere kojom su prožeti. U ovome članku donosimo pregled najpoznatijih svjetskih božićnih sajmova i sve što biste trebali znati o njima.

Formule na ruci

Učenici su u tehnikama dogovaranja i prepisivanja sve kreativniji.

Istraživanje pokazalo: hrvatski učenici skloni su prepisivanju

Razlozi zbog kojih se varanje javlja dijele se u dvije skupine: internalni i eksternalni. Učenici u Republici Hrvatskoj skloniji su varanju u školi i varanje im je prihvatljivije nego učenicima u Bosni i Hercegovini. Oni učenici kojima je varanje prihvatljivije više varaju (u obje države), što je u skladu s Turielovim modelom moralnosti koji pretpostavlja da učenici na varanje ne gledaju kao na problem moralnosti, nego kao na jednostavno kršenje društvenih normi.

Pokloni

Pet korisnih i originalnih darova za zadnji čas

Top 5 blagdanskih darova

Blagdani samo što nisu, a vi još uvijek nemate ideju što pokloniti? Zato smo vam odlučili pomoć i izdvojili smo 5 najboljih!