Otpor klasičnoj formi

Poezija koja se buni - slam-poezija

nas

“Sama riječ ‘poezija’ odbija ljude. Zašto je tako? Zbog toga što je škola učinila tom pojmu. Slam vraća poeziju ljudima… Trebamo ljude koji govore poeziju jedni drugima. To je poseban način kojim izražavamo svoje vrijednosti, svoja srca, stvari koje nas čine onime što jesmo.”- rekao je Marc Smith, čovjek kojeg se smatra osnivačem slam-poezije, poezije koja se, kako i sam kaže, vraća ljudima i to potpuno drugačija od one klasične, ne baš omiljene istima.

Ako ste do sada mislili da poeziji pripada samo komorna, uštogljena atmosfera koju stvara elegantno obučena osoba recitirajući ili čitajući dubokoumne stihove, vrijeme je da upoznate potpunu suprotnost i razbijete takvu sliku koja se ovdje uvriježila. Polazeći od toga da poezija nije tu da bi bila samo uknjižena i da bi učenici, ali i ljudi općenito, njoj pristupali s velikom dozom odbojnosti i dosade, slam-poezija pojavila se 1984. u Chicagu kao svojevrstan otpor klasičnoj poeziji koju je pokrenuo Marc Smith, poznat kao "Slam Papi". Slam-poezija je bunt, pobuna, izljev strasti. Temelji se na komunikaciji s publikom i nastupu koji zahtjeva originalnost i reakciju publike.

Slam poezija najčešće se održava u obliku natjecanja. Jedino pravilo je da se izvode isključivo autorski tekstovi. Ono na čemu se zapravo najviše zasniva takva vrsta poezije je dojmljivi scenski nastup. Slam-pjesnici to postižu glumom, repanjem, općenito zvukovnim i ritmičkim poigravanjem. Osim toga, mjeri se vrijeme izvođenja koje je najčešće ograničeno na 5-7 minuta, oduzimaju se bodovi ako se tekst ne recitira, nego čita, ocjenjuje se reakcija publike i postoje posebni kriteriji za izbor sudaca. Bitno je imati stav, energiju, strast, uvjerenost u ono što se govori. Izvođači naglašavaju kako važnost nije u klaunovskom ponašanju i deranju, već u kvaliteti teksta koji se izvodi.

U Hrvatskoj se slam-poezija pojavila prije otprilike 13 godina. Iako u mnogim europskim zemljama ljudi žive od ovakve vrste aktivnosti, u Hrvatskoj je slam-scena još uvijek prilično nepoznata i nije dosegla takvu vrijednost. Sve je zapravo počelo zezancijom, okupljanjem nekolicine ljudi u klubu koji su recitirali stihove i osigurali si besplatno piće. Danas je scena nešto čvršća, posebno nakon što je slemer Franko Bušić gdje je započeo splitsku scenu slam- -poezije pod udrugom DADAnti. Večeri poezije obično se održavaju u klubovima, a tu se posebno ističe zagrebački klub Vinyl koji češto ugošćuje našu najpoznatiju postavu slamera koju čine Mario Kovač, Ivan Laić, Dejan Inđić, Dino Škare i Franko Bušić. Stvar koju uvijek istaknu na takvim okupljanjima jest da su uvijek otvoreni za nove članove. Nema veze ako nemate iskustva, ako mislite da se nećete uklopiti. Nitko se još nije osramotio. Važno je samo da imate sposobnost uspostaviti kontakt s publikom i dati joj točno ono čega je gladna, u pravom trenutku. Svima koji se odvaže na ovakvu avanturu, garantiramo da ćete se zaljubiti u ovu poeziju koja se izvodi "dušom i tijelom", a ako se ipak odlučite na ulogu publike, garantiramo vam odličnu zabavu i izvođače koji će vas gledati ravno u oči, bez pretvaranja i zadrške. 

Komentari na članak

Vezani članci

http://getsocial.gr/wp-content/uploads/2013/11/facebook-education-360-1utpejo.jpg

Zanimljivi rezultati ankete

Hrvatski učenici više fejsaju nego što uče

U svrhu pisanja ovog članka pitali smo vas o vašim internet i školskim aktivnostima te nismo uvelike iznenađeni rezultatima. U doba kada posjedujemo najmoderniju tehnologiju za pristup svemu što nam padne na um i to u samo par sekundi, mi istu upotrebljavamo za posjete raznim stranicama, pisanje „Lajk i ocijenim ti izgled 0-10“ te lajkanje tih istih (?!). Nije ni čudo što nas odrasli smatraju svakakvima.

Mlada sretna ekipa

ljetna zabava za zagrepčane

Odmorko 2018.

ideja za kvalitetno provođenje slobodnog vremena na svježem zraku

Putovanja

Razmjene učenika koje bivaju sve popularnije, samim time i pristupačnije, nude ti priliku života.

Putuj i uči: sve o razmjenama učenika

Sa sigurnošću već možemo reći kako je doba u kojem živimo potpuni prikaz društvene globalizacije. Povezanost ekonomije, gospodarstva, politike te obrazovanja nadaleko podupire korištenje Internet mreže, raznih aplikacija, kao i svi digitalni sadržaji koji nam omogućuju uvid u gotovo svaki segment modernog društva. Kako ne bi samo ostali informirani, mnogi su se odlučili napraviti korak dalje i zaviriti u svijet ostalih zemalja. Upravo im njihovo životno istraživanje nude razmjene učenika koje bivaju sve popularnije, samim time i pristupačnije.

nl

Ulična umjetnost u Hrvatskoj

Zidovi koji pričaju neke nove priče

Ulična umjetnost ovih je godina itekako dobila na popularnosti, a o tome nam govori pozamašan broj tzv. "street art" festivala koji su se u Hrvatskoj održavali u svakom većem gradu. Citati, natpisi koji nam u trenu izmame osmijeh na lice svojom domišljatošću i jednostavnim humorom, na zidu kakve zgrade ili jednostavno na pločniku, ili pak murali, prava umjetnička djela koja svojim realističnim izgledom jednostavno ostavljaju bez daha, prava su osvježenja na ulicama u ovo pomalo tmurno doba. Djelići nečijih misli, osjećaja i života oživjeli su i u hrvatskim gradovima. Za vas smo odabrali nekoliko hrvatskih gradova čije zidove krase jedinstveni prikazi koji, ako ništa drugo, barem natjeraju čovjeka da podigne pogled sa svog smartphonea.

s

Najbolji način za usavršavanje i proširivanje znanja u nekom predmetu

Čemu služe natjecanja u školama

Isplati se ići na natjecanje iz predmeta u kojem si dobar/ra?