Otpor klasičnoj formi

Poezija koja se buni - slam-poezija

nas

“Sama riječ ‘poezija’ odbija ljude. Zašto je tako? Zbog toga što je škola učinila tom pojmu. Slam vraća poeziju ljudima… Trebamo ljude koji govore poeziju jedni drugima. To je poseban način kojim izražavamo svoje vrijednosti, svoja srca, stvari koje nas čine onime što jesmo.”- rekao je Marc Smith, čovjek kojeg se smatra osnivačem slam-poezije, poezije koja se, kako i sam kaže, vraća ljudima i to potpuno drugačija od one klasične, ne baš omiljene istima.

Ako ste do sada mislili da poeziji pripada samo komorna, uštogljena atmosfera koju stvara elegantno obučena osoba recitirajući ili čitajući dubokoumne stihove, vrijeme je da upoznate potpunu suprotnost i razbijete takvu sliku koja se ovdje uvriježila. Polazeći od toga da poezija nije tu da bi bila samo uknjižena i da bi učenici, ali i ljudi općenito, njoj pristupali s velikom dozom odbojnosti i dosade, slam-poezija pojavila se 1984. u Chicagu kao svojevrstan otpor klasičnoj poeziji koju je pokrenuo Marc Smith, poznat kao "Slam Papi". Slam-poezija je bunt, pobuna, izljev strasti. Temelji se na komunikaciji s publikom i nastupu koji zahtjeva originalnost i reakciju publike.

Slam poezija najčešće se održava u obliku natjecanja. Jedino pravilo je da se izvode isključivo autorski tekstovi. Ono na čemu se zapravo najviše zasniva takva vrsta poezije je dojmljivi scenski nastup. Slam-pjesnici to postižu glumom, repanjem, općenito zvukovnim i ritmičkim poigravanjem. Osim toga, mjeri se vrijeme izvođenja koje je najčešće ograničeno na 5-7 minuta, oduzimaju se bodovi ako se tekst ne recitira, nego čita, ocjenjuje se reakcija publike i postoje posebni kriteriji za izbor sudaca. Bitno je imati stav, energiju, strast, uvjerenost u ono što se govori. Izvođači naglašavaju kako važnost nije u klaunovskom ponašanju i deranju, već u kvaliteti teksta koji se izvodi.

U Hrvatskoj se slam-poezija pojavila prije otprilike 13 godina. Iako u mnogim europskim zemljama ljudi žive od ovakve vrste aktivnosti, u Hrvatskoj je slam-scena još uvijek prilično nepoznata i nije dosegla takvu vrijednost. Sve je zapravo počelo zezancijom, okupljanjem nekolicine ljudi u klubu koji su recitirali stihove i osigurali si besplatno piće. Danas je scena nešto čvršća, posebno nakon što je slemer Franko Bušić gdje je započeo splitsku scenu slam- -poezije pod udrugom DADAnti. Večeri poezije obično se održavaju u klubovima, a tu se posebno ističe zagrebački klub Vinyl koji češto ugošćuje našu najpoznatiju postavu slamera koju čine Mario Kovač, Ivan Laić, Dejan Inđić, Dino Škare i Franko Bušić. Stvar koju uvijek istaknu na takvim okupljanjima jest da su uvijek otvoreni za nove članove. Nema veze ako nemate iskustva, ako mislite da se nećete uklopiti. Nitko se još nije osramotio. Važno je samo da imate sposobnost uspostaviti kontakt s publikom i dati joj točno ono čega je gladna, u pravom trenutku. Svima koji se odvaže na ovakvu avanturu, garantiramo da ćete se zaljubiti u ovu poeziju koja se izvodi "dušom i tijelom", a ako se ipak odlučite na ulogu publike, garantiramo vam odličnu zabavu i izvođače koji će vas gledati ravno u oči, bez pretvaranja i zadrške. 

Komentari na članak

Vezani članci

USRED logo - bijeli

Izjave novih članova Upravnog Odbora

Izjave novih članova Upravnog Odbora

Izjave novih članova Upravnog Odbora

dada

Čakovečki srednjoškolci marljivim radom došli do izvrsnih rezultata

Predstava ZOO! Dramskog studija Dada najbolja je u Hrvatskoj

Privlačnom, zanimljivom i aktualnom predstavom za mlade Dramski studio Dada iz Čakovca osvojio je publiku i kritičare ne samo u svom gradu, nego i u cijeloj Hrvatskoj, a i u susjednim zemljama. Rezultati rada članova dramske skupine ujedno su i dokaz koliko se djelovanje u kazališnim vodama isplati i pozitivno utječe na mlade i njihove interese.

USRED logo - bijeli

Rezultati ankete o destinacijama za maturalno putovanje

Rezultati ankete o destinacijama za maturalno putovanje

Rezultati ankete o destinacijama za maturalno putovanje

http://www.info-ks.net/slike/clanci/slike/2013/april/cips1.jpg

Jeste li znali

Kako je nastao čips

Rođenju čipsa 1853. u SAD-u kumovali su šef hotelske kuhinje George Crum i bogataš Cornelius Vanderbilt.

ElaM

SVJETLA, KAMERA, AKCIJA!

Rast i odrastanje ispred kamere

Mnogo smo se puta uvjerili da godine nisu toliko važne ako su prisutni ambicija i trud, a danas imamo još jedan dokaz koji ide u prilog ovoj, sada već - činjenici. Predstavljam vam Elu Marendić, učenicu prvoga razreda Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici (opći smjer). Ova, kako i sama kaže, energična, iskrena, uporna, glasna i brižna djevojka, već je stvorila mini-youtube karijeru. Danas otkrivamo i kako.