Pravo izbora?

Obvezno srednjoškolsko obrazovanje

knjiga

Obrazovanje i učenje su glavni razvojni čimbenici razvijenih suvremenih zemalja. Obrazovani mladi zasigurno mogu doprinijeti razvoju države i društva. Osnovna škola, kao što i sam naziv govori, usmjerena je na to da učenici u njoj steknu osnovna znanja i vještine koja nikako nisu dovoljna za daljnje zapošljavanje i kvalitetan život.

"Osmogodišnje osnovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine. Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja", tekst je na stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Pitanje obveznog srednjoškolskog obrazovanja otvara mnoge rasprave i donosi mnoga pitanja o stvarnoj potrebi donošenja ovakvog zakona.

Škola kao priprema za život

U Hrvatskoj osnovno školovanje traje najmanje osam godina i po Zakonu je obvezno za svu djecu, u pravilu od šest do petnaest godina. U osnovnoj školi učenik stječe znanja, umijeća i navike potrebne za život, rad ili daljnje školovanje. Nakon završenog osnovnog školovanja, učenik odabire srednju školu koju želi pohađati.

Osobno smatram da je problem u tome što većina djece u dobi od 15 godina nije dovoljno zrela da donosi takvu odluku te srednju školu većinom upišu zbog društva, lakoće, pritiska roditelja ili sličnog. Takva djeca izgube volju za učenjem i nastavljanjem obrazovanja na višoj razini (visoka škola ili fakultet) nakon čega slijedi niska stopa visokoobrazovanog stanovništva u državi (20%), a i velika nezaposlenost takvog stanovništva s obzirom na to da danas ljudi koji imaju diplomu često ne mogu naći posao (diplome i svjedodžbe visokih škola na tržištu nemaju značaj jer ih poslodavci ne trebaju ili ne priznaju). Također, udio troškova za obrazovanje u Hrvatskoj je oko 4% BDP-a, što je znatno ispod prosjeka razvijenih europskih zemalja.

Teško, ali ne i nemoguće

Držim da Hrvatska treba ulagati više u kvalitetu, ali i dostupnost srednjoškolskog obrazovanja. Cijene udžbenika su previsoke za prosječnu hrvatsku obitelj, kao i život prosječnog tinejdžera u gradovima u koje su učenici većinom prisiljeni otići zbog daljine srednjih škola (hrana, prijevoz, smještaj). Nastavni je plan previše usmjeren na vještine i stručnosti vezana

uz određeno zanimanje, programi bi trebali omogućavati širok spektar znanja koji bi omogućio prilagodljivo obrazovanje. Iako je potrebno još mnogo godina da se Hrvatska približi europskim standardima, obrazovanje je nešto od čega nikako ne treba odustati i mislim da su ulaganja u obrazovanje više nego potrebna.

U znanju je spas

Obrazovanje i učenje su glavni razvojni čimbenici razvijenih suvremenih zemalja. Obrazovani mladi zasigurno mogu doprinijeti razvoju države i društva. Osnovna škola, kao što i sam naziv govori, usmjerena je na to da učenici u njoj steknu osnovna znanja i vještine koja nikako nisu dovoljna za daljnje zapošljavanje i kvalitetan život.

Dakle, od obveznog srednjoškolskog obrazovanja nikako ne treba odustati, samo treba raditi na tome da ono postane učinkovitije, dostupnije i kvalitetnije, ali najviše isplativije, da djeca koja svoje školovanje ne žele nastaviti na visokoj školi ili fakultetu, mogu naći posao i pomoći razvoju države. Na kraju krajeva, nikako ne smijemo zaboraviti: investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate (Benjamin Franklin).

Komentari na članak

Vezani članci

c

Rana povijest kinematografije: era nijemog filma

Početci filma - stari klasici devete umjetnosti

Kada govorimo o starim zlatnim vremenima Hollywooda i filmske povijesti općenito te kultnim filmovima iz tog doba, najčešće mislimo na pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća kada je filmska industrija dosegla vrhunac svoje popularnosti i postala glavni oblik zabave za široke mase. S druge strane, sve se manje govori o razdoblju koje je tome prethodilo – samom početku filmske industrije i eri nijemog i crno-bijelog filma. Riječ je o itekako osebujnom i jedinstvenom vremenu u kojem su nastala neka od najzanimljivijih i umjetnički najvrjednijih djela u povijesti kinematografije.

-

Srednje škole u Australiji učenicima ponudile novi nastavni predmet

Feminizam kao srednjoškolski predmet

Feminizam je nastao u 19. stoljeću kao pokret čiji je cilj bio poboljšati ženska prava i njihov položaj u društvu. I dandanas je prisutan u ljudskom društvu, budući da su žene u nekim područjima još uvijek zakinute, a nedavno je u srednjim školama australijske države Victorije postao dostupan i kao nastavni predmet.

Pisanje zadaće

Što su to stereotipi?

Što su to stereotipi?

Što su to stereotipi?

https://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwj1_ICEs-XQAhUHLhoKHTn3AQsQjRwIBw&url=https%3A%2F%2Fifunny.co%2Ftags%2FHamlet%2F1446589314&bvm=bv.140915558,d.d2s&psig=AFQjCNGbh13VzoibZvaB7N7LdDD6Ox78bA&ust=1481313951938093

Stilske vježbe

Kako bi danas razgovarali Proust i Shakespeare

Upoznavši obilježja funkcionalnih stilova, maturanti su neka klasična djela saželi razgovornim stilom.

AISEC

Forum je stigao u Zagreb, prijavi se!

Youth Speak Forum

Forum namijenjen mladima kako bi bili ohrabreni i motivirani za poduzimanje konkretnih poteza.