Ocjena - mjerilo znanja?

Inteligencija - sposobnost pamćenja i ponavljanja zapamćenog

http://cms.lichngaytot.com/medias/standard/2016/5/12/Chi-so-thong-minh-cua-12-cung-hoang-dao.jpg

Koliko vam se puta dogodilo da dobijete lošiju ocjenu samo zato jer niste doslovce izrekli definiciju koju je profesor dao? Falilo vam je onih ključnih pola boda za višu ocjenu, jel da? Ili pak... jeste li ikad vidjeli reakciju učenika koji uvijek ima sve zadaće, uvijek čita udžbenike iako je za odgovaranje dovoljno znanje iz bilježnice i uvijek sve zna, kad zaboravi zadaću? Frka i panika! Što će sad? Njegova karijera najuspješnijeg učenika gotova je!

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti učenja iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje. Još se definira kao sposobnost brzog i učinkovitog snalaženja u novim i nepoznatim situacijama, a postoji i apstraktna definicija da je "inteligencija ono što se mjeri testovima inteligencije".
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.
Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja inteligencije u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.
Inteligencija, mjerena IQ-om i drugim testovima, najčešće se koristi u obrazovnim, poslovnim i vojnim organizacijama zato što je dobar pokazatelj ponašanja pojedinca.

Inteligencija i učenje koreliraju to više što je: 
 - složenije ono što treba naučiti, a čak je nađena blaga negativna korelacija između mehaničkog učenja jednostavnih zadataka i IQ-a visokointeligentnih osoba
- veća smislenost materijala, tj. kad postoji mogućnost transfera učenja
- vrijeme učenja ograničenije
- učenje više u vezi s maturacijom

O inteligenciji i IQ testovima može se raspravljati do besvijesti. Danas vrlo popularan pojam koji vas izdiže iz društva običnih smrtnika jer ste vi ipak iznad njih. Spominje se čak i do 9 tipova inteligencije, a i njezino definiranje ovisi o mnogočemu. Hmm.. znači li to da oni koji pokušavaju što točnije definirati inteligenciju nisu dovoljno inteligentni? Prema onome što se često susreće u školama, moglo bi se reći.

Iako zaista postoje profesori koji vrednuju brzinu, kreativnost asocijacija, pokušaj odgovora ili pogađanja na temelju ideje koja se zasniva na već usvojenom znanju i iskustvu, većini je najbitnije da što točnije reproducirate sadržaj udžbenika i skripti. Ne pamtim, od osnovne škole valjda zadnji put, kad je netko posebno nagrađen zbog toga što samostalno povezuje gradivo prije drugih, ima drugačije i inovativne ideje ili pak sam osmisli metodu rješavanja problema. Dokazat će se na ispitu i na usmenom. A opet, vrlo dobro znam koliko petica više od ostalih ima učenik koji redovito uči, i naravno, uvijek brže odgovori od bilo koga drugoga.

Ne kažem da se znanje ne treba nagraditi, dapače. Ipak, nekako uvijek više osobno cijenim pokušaj predviđanja odgovora, traženje alternativnog puta i inovaciju. Prema psihološkim istraživanjima, znanje koje se stječe povezivanjem asocijacija dugotrajnije je od kratkoročnog reprodukcijskog znanja. Zašto ne odstupiti od ustaljenih okvira ocjenjivanja? Zašto ne nagraditi trud i usudbu da se kaže nešto što nije sto posto provjereno i prihvaćeno? Mnogo će još vode Savom proteći do trenutka kada će se istinsko zanimanje i trud nagrađivati barem jednako kao štrebanje što više podataka u izvornom obliku napamet. Koliko god se možda savršena reprodukcija činila kao bolja pripremljenost i prefekcionizam, znate i sami što se događa kada se postavi drukčije, izmijenjeno pitanje.

Kada učenici u ovom sustavu prestanu biti samo brojevi, kad vijeće profesora neće samo automatizirano složiti se sa zaključnom ocjenom nekog tamo učenika, kad se bude promatralo svakog učenika kao zaseban slučaj i na poseban način vrednovalo takvo razmišljanje i rad - sigurna sam da ćemo tada moći reći da imamo jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu. Za kraj, kao toplu preporuku prilažem poveznicu na predavanje dr. Ranka Rajovića, jedan od kreatora NTC sustava učenja koji je usmjeren razvoju kognitivnih sposobnosti djece. Provjerite sami znate li odgovoriti na pitanja za niže razrede osnovne škole na koja točan odgovor nisu dali ni stručni suradnici u školama. ;)

Komentari na članak

Vezani članci

Putovanja

Razmjene učenika koje bivaju sve popularnije, samim time i pristupačnije, nude ti priliku života.

Putuj i uči: sve o razmjenama učenika

Sa sigurnošću već možemo reći kako je doba u kojem živimo potpuni prikaz društvene globalizacije. Povezanost ekonomije, gospodarstva, politike te obrazovanja nadaleko podupire korištenje Internet mreže, raznih aplikacija, kao i svi digitalni sadržaji koji nam omogućuju uvid u gotovo svaki segment modernog društva. Kako ne bi samo ostali informirani, mnogi su se odlučili napraviti korak dalje i zaviriti u svijet ostalih zemalja. Upravo im njihovo životno istraživanje nude razmjene učenika koje bivaju sve popularnije, samim time i pristupačnije.

l

Nasmijani kroz život

Kako vježbati jogu smijeha

Charlie Chaplin svojedobno je rekao kako je dan bez smijeha izgubljen dan, a da neki to itekako ozbiljno shvaćaju pokazuje nam ovaj trend koji je svoje mjesto pronašao i u Hrvatskoj. Iako zvuči neobično, joga smijeha danas broji tisuće klubova u više od sto zemalja diljem svijeta, a za nju nisu važni ni dob, ni fizička spremnost. Ako želite pravu relaksaciju na emocionalnoj razini, evo kako da započnete s ovom metodom.

Izvor slike: srpskimagazin.com

Hoće li baš tvoje zanimanje biti potrebno u budućnosti?

Zanimanja budućnosti

U ovom članku nećemo govoriti o sci-fi zanimanjima na što ste vjerojatno pomislili kada ste pročitali naslov, već o zanimanjima koja napretkom tehnologije neće propasti ili će tek nastati.

Srednjoškolke (2) razgovaraju

NENASILNA KOMUNIKACIJA

NENASILNA KOMUNIKACIJA

NENASILNA KOMUNIKACIJA

Učionica; pogled kroz prozor

Škola je sigurno mjesto?

Škola je sigurno mjesto?

Škola je sigurno mjesto?