Ocjena - mjerilo znanja?

Inteligencija - sposobnost pamćenja i ponavljanja zapamćenog

http://cms.lichngaytot.com/medias/standard/2016/5/12/Chi-so-thong-minh-cua-12-cung-hoang-dao.jpg

Koliko vam se puta dogodilo da dobijete lošiju ocjenu samo zato jer niste doslovce izrekli definiciju koju je profesor dao? Falilo vam je onih ključnih pola boda za višu ocjenu, jel da? Ili pak... jeste li ikad vidjeli reakciju učenika koji uvijek ima sve zadaće, uvijek čita udžbenike iako je za odgovaranje dovoljno znanje iz bilježnice i uvijek sve zna, kad zaboravi zadaću? Frka i panika! Što će sad? Njegova karijera najuspješnijeg učenika gotova je!

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti učenja iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje. Još se definira kao sposobnost brzog i učinkovitog snalaženja u novim i nepoznatim situacijama, a postoji i apstraktna definicija da je "inteligencija ono što se mjeri testovima inteligencije".
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.
Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja inteligencije u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.
Inteligencija, mjerena IQ-om i drugim testovima, najčešće se koristi u obrazovnim, poslovnim i vojnim organizacijama zato što je dobar pokazatelj ponašanja pojedinca.

Inteligencija i učenje koreliraju to više što je: 
 - složenije ono što treba naučiti, a čak je nađena blaga negativna korelacija između mehaničkog učenja jednostavnih zadataka i IQ-a visokointeligentnih osoba
- veća smislenost materijala, tj. kad postoji mogućnost transfera učenja
- vrijeme učenja ograničenije
- učenje više u vezi s maturacijom

O inteligenciji i IQ testovima može se raspravljati do besvijesti. Danas vrlo popularan pojam koji vas izdiže iz društva običnih smrtnika jer ste vi ipak iznad njih. Spominje se čak i do 9 tipova inteligencije, a i njezino definiranje ovisi o mnogočemu. Hmm.. znači li to da oni koji pokušavaju što točnije definirati inteligenciju nisu dovoljno inteligentni? Prema onome što se često susreće u školama, moglo bi se reći.

Iako zaista postoje profesori koji vrednuju brzinu, kreativnost asocijacija, pokušaj odgovora ili pogađanja na temelju ideje koja se zasniva na već usvojenom znanju i iskustvu, većini je najbitnije da što točnije reproducirate sadržaj udžbenika i skripti. Ne pamtim, od osnovne škole valjda zadnji put, kad je netko posebno nagrađen zbog toga što samostalno povezuje gradivo prije drugih, ima drugačije i inovativne ideje ili pak sam osmisli metodu rješavanja problema. Dokazat će se na ispitu i na usmenom. A opet, vrlo dobro znam koliko petica više od ostalih ima učenik koji redovito uči, i naravno, uvijek brže odgovori od bilo koga drugoga.

Ne kažem da se znanje ne treba nagraditi, dapače. Ipak, nekako uvijek više osobno cijenim pokušaj predviđanja odgovora, traženje alternativnog puta i inovaciju. Prema psihološkim istraživanjima, znanje koje se stječe povezivanjem asocijacija dugotrajnije je od kratkoročnog reprodukcijskog znanja. Zašto ne odstupiti od ustaljenih okvira ocjenjivanja? Zašto ne nagraditi trud i usudbu da se kaže nešto što nije sto posto provjereno i prihvaćeno? Mnogo će još vode Savom proteći do trenutka kada će se istinsko zanimanje i trud nagrađivati barem jednako kao štrebanje što više podataka u izvornom obliku napamet. Koliko god se možda savršena reprodukcija činila kao bolja pripremljenost i prefekcionizam, znate i sami što se događa kada se postavi drukčije, izmijenjeno pitanje.

Kada učenici u ovom sustavu prestanu biti samo brojevi, kad vijeće profesora neće samo automatizirano složiti se sa zaključnom ocjenom nekog tamo učenika, kad se bude promatralo svakog učenika kao zaseban slučaj i na poseban način vrednovalo takvo razmišljanje i rad - sigurna sam da ćemo tada moći reći da imamo jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu. Za kraj, kao toplu preporuku prilažem poveznicu na predavanje dr. Ranka Rajovića, jedan od kreatora NTC sustava učenja koji je usmjeren razvoju kognitivnih sposobnosti djece. Provjerite sami znate li odgovoriti na pitanja za niže razrede osnovne škole na koja točan odgovor nisu dali ni stručni suradnici u školama. ;)

Komentari na članak

Vezani članci

1

Epidemija dobre glazbe

S.A.R.S. u Zagrebu

Spektakl vrijedan posjeta!

kkl

SUPROTIVA

Revolucija u Splitu: Mladi se napokon pokrenuli i počeli mijenjati Hrvatsku

Kada god imam priliku sudjelovati na novom projektu, dođem puna optimizma i elana, no u većini slučajeva ostanem razočarana i shvatim da sam uzalud potrošila vrijeme. Tako sam  te subote, 26.8. 2017. došla na Suprotivu  s minimalnim očekivanjima. No, dala sam šansu projektu - i nisam pogriješila.

USRED logo - bijeli

Kako izgleda godina dana članstva u USRED-u?

Kako je USRED promijenio moj život

Nakon godinu dana provedenih kao član Udruge srednjoškolaca Hrvatske, USRED je moj život doista vrlo jako promijenio. Bilo je i veselih i tužnih trenutaka, podjednako kao i zabave i rada.

x

Razgovor s Ivanom Jurlinom iz udruge Osijek Software City

INTERVJU Ivan Jurlina - Istražujte ono što u vama budi strast i ne odustajte unatoč preprekama

Nakon uspješno provedenih projekata koji su okupili inovatore i mlade poduzetnike iz cijele regije, udruga Osijek Software City organizirala je projekte za srednjoškolce. Velik odaziv učenika dokazuje da nam je potrebno više takvih kvalitetnih događaja. Razgovarali smo s Ivanom Jurlinom, koordinatorom projekata Udruge.

tenk

RAT JE PREKRASAN?

Ratni reporteri na prvoj liniji bojišnice

Razvoj tehnologije i uznapredovala i ubrzana komunikacija omogućuju da ovi entuzijasti, kojima je rat očito prekrasan, lako ulaze na frontu i bilježe strahote, užase, junake i zločince našeg doba. Uvijek napeti i spremni da iskoriste priliku za dobre reportaže, informacije, kadrove i situacije - oni su skriveni heroji našeg doba, pojedinci spremni riskirati vlastite živote kako bi informirali svijet i pokušali odmaknuti ljude od plitkih I ignorantnih stavova i razmišljanja. Donosimo vam pet zanimljivih VICE NEWS-ovih reportera koji izvještavaju iz trenutno zaraćenih svjetskih područja, uglavnom onih koje potiču radikalne islamističke skupine.