Što se to sluša, svira i pušta?

Glazbeni ukus srednjoškolaca

1

Kakav ukus za glazbu imaju mladi, je li ih previše zahvatio val mainstreama i je li potrebno uvesti više nastavnog sadržaja o modernoj glazbi?

Glazba je oduvijek bila važan faktor u društvu zbog kojeg su se stvarale određene grupe i supkulture, i to najviše među mladima. Poznato je da je svaki masovni val ultrapopularnih žanrova kao što su rock, metal, punk, hip hop i sl. postao masovan upravo zbog toga što su ga mladi svojom podrškom uzdigli do vrha svjetske scene. U njemu su pronalazili taj vječni mladenački bunt i otkrivali izvođače čije su pjesme i tekstovi pjesama postali glas i simbol brojnih generacija. Glazba je postala fenomen koji nije bio samo uhu ugodna razonoda, nego i znak raspoznavanja, određenih stavova i svjetonazora.  

Situacija je danas drukčija, iako se princip pojedinih izvođača kao predstavnika supkultura, naravno, zadržao. Dogodile su se promjene općenito u  glazbenom ukusu srednjoškolaca. Smanjio se broj pojedinaca koji najviše slušaju žanrove navedene u prethodnom odlomku. Oni su se počeli nazivati alternativcima, a za ove koji slušaju pop (komercijalne glazbenike čije se pjesme vrte na radiju kao što su Selena Gomez, Taylor Swift, Justin Bieber…) pa čak i turbofolk kaže se da vole mainstream glazbu. Međutim,  taj današnji mainstream ne može se usporediti s masovnim valovima iz 70-ih i 80-ih jer, ruku na srce, ne donose ništa previše inovativno u odnosu na revolucije koje su se dogodile primjerice pojavom punka na glazbenoj sceni.

Opet, kao suprotnost alternativcima i mainstreamovcima, postoje i mnogi koji se ne mogu i ne vole opredijeliti za neko uže područje u glazbi. Upitate li nekog srednjoškolca što sluša od glazbe, vrlo se često čuje odgovor „sve pomalo“. Zanimljivo je koliko danas ima tinejdžera čiji ukus bez problema varira od sladunjavih pop pjesmica do hard rocka i heavy metala. To se događa vjerojatno zato što se u 21. stoljeću počelo sve više eksperimentirati i miješati razne vrste glazbe, tako da danas imamo vrlo mnogo križanaca raznih žanrova. Nerijetko je vidjeti i da na druženjima zabavnjake i narodnjake puštaju oni koji ih inače uopće ne slušaju. Upitate li ih kako je to moguće, reći će vam da je takva glazba dobra za fešte. Sve više mladih u jednom noćnom provodu ode malo u jedan klub gdje svira turbofolk pa u jedan gdje svira techno pa u neki industrial bar gdje svira metal bend.

Kao i oduvijek, postoji jaz između ljubitelja raznih žanrova, pa i sukobi. Najčešće čujemo prezrive komentare na račun turbofolka, a potom na račun poznatih pop zvijezda. Gotovo sve te pjesme nemaju umjetničku vrijednost. Žalosna je istina da su mnoge nastale samo kao proizvod glazbene industrije kojoj je jedina namjera zaraditi na velikim masama, a ne kao rezultat ljubavi prema glazbenoj umjetnosti i napornog rada. Mnogi su prepoznali i da je sve veća pojava brojnih takozvanih boy bandova sa sladunjavim pjesmicama i ljepuškastim članovima ustvari marketinški trik. Zbog toga se masno zarađuje na milijunima zaludjelih obožavateljica koje pomahnitalo kupuju CD-e, postere, šalice, jastuke i knjige o svojim idolima – istinu govoreći, češće zato što padnu na dobar izgled članova benda nego što doista toliko vole njihove pjesme.

Smatram da bi se u nastavi glazbene kulture moralo mnogo više pozornosti posvetiti modernoj glazbi koja se tek površno obrađuje u četvrtom razredu srednje. Učenicima će tako predmet biti zanimljiviji i bliži, a postoje brojne interesantne priče i događaji vezani uz modernu glazbu od prvih desetljeća 20. stoljeća pa sve do danas. Bitno je što više naučiti o početcima rocka i njegovom grananju u razne žanrove i pravce jer je on ipak svojevrsna kolijevka svoj današnjoj modernoj glazbi. Time bi se mlade potaknulo da što više otkrivaju i istražuju razne izvođače te se odmaknu od mainstreama koji prevladava u njihovom ukusu zbog snažne medijske propagande u časopisima, televiziji, web stranicama i društvenim mrežama.

I na kraju, iako sama imam brojne skeptične stavove prema raznim izvođačima i pojavama u glazbi, smatram da se nikako ne bi smjelo omalovažavati nečiji glazbeni ukus ili ga zbog njega odbacivati. Ali opet, podržavam i da se što više družite s ljudima koji slušaju istu glazbu kao i vi jer odlasci na razne koncerte i slična druženja temeljena na glazbenom ukusu snažno povezuju ljude. I nikada se nemojte bojati reći da vam se neki pjevač, pjevačica ili grupa ne sviđa samo zato što vam se čini da ga svi ostali obožavaju. Izgradite svoje stavove i istražite glazbenu scenu - iznenadit ćete se kada otkrijete koliko dobrih izvođača postoji, a nemaju sto milijuna klikova na pjesmama na YouTubeu i ne vrte se danonoćno na radijskim postajama.

 

Komentari na članak

Vezani članci

https://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjqzdm3naXOAhUJ8ywKHSMRBpkQjRwIBw&url=%2Furl%3Fsa%3Di%26rct%3Dj%26q%3D%26esrc%3Ds%26source%3Dimages%26cd%3D%26cad%3Drja%26uact%3D8%26ved%3D0ahUKEwjqzdm3naXOAhUJ8ywKHSMRBpkQjRwIBw%26url%3Dhttp%253A%252F%252Fmetro-portal.rtl.hr%252Fzasto-nam-glazba-podize-raspolozenje%252F66067%26bvm%3Dbv.128617741%2Cd.bGs%26psig%3DAFQjCNFiA9tX78rGnyFybiLzRAmvpYBQ-g%26ust%3D1470313130774430&bvm=bv.128617741,d.bGs&psig=AFQjCNFiA9tX78rGnyFybiLzRAmvpYBQ-g&ust=1470313130774430

Svima su zapele za uho

Top 10 pjesama ovog ljeta

Ljeto je pravo vrijeme za pustiti mozak na pašu, prepustiti se uživanju i kretati se u zanosnim glazbenim ritmovima. 

klub

Otkrivamo neke od najpopularnijih lokacija za izlaske u Hrvatskoj

Kakva mjesta za izlazak žele srednjoškolci?

U gotovo svakom gradu diljem svijeta srednjoškolci imaju već „zapečaćena“ mjesta, tj. klubove, barove i kafiće gdje redovito izlaze kako bi odvojili misli od škole, obaveza i stresa. Budući da se te lokacije razlikuju po uređenju unutrašnjeg interijera, glazbi koja svira i općenito tome koliko su razvikani među mladima, mjesta za izlazak postaju jedna od kategorija prema kojoj se tinejdžeri dijele i grupiraju. Najčešće to ovisi o ukusu – alternativci vole raznorazne industrial barove i umjetnički uređene klubove, a mainstream publika naklonjenija je glamuroznijim, „elitnim“ lokacijama. No, kakva mjesta za izlazak zaista žele srednjoškolci?

leipzig-robocup/ Željko Posavec

Vrhunski robotičari

Učenici ludbreške Srednje škole osvojili prvo mjesto u CoSpace kategoriji na svjetskom robotičkom prvenstvu

Na svjetskom je natjecanju sudjelovalo 400 ekipa iz 42 zemlje, a hrvatska ekipa Ducati komponenti SŠ Ludbreg Team osvojila je prvo mjesto u svojoj kategoriji. Učenici Srednje škole u Ludbregu na svjetskom robotičkom prvenstvu Robocup 2016. u Leipzigu osvojili su prvo mjesto u CoSpace kategoriji, a Antonia Vlahovića, Deana Copana, Ivana Jovanovića i Vilima Stančina s mentorom Željkom Posavcem u utorak je primio varaždinski župan Predrag Štromar.

srednjoškolci prosvjed

Kolege srednjoškolci iz BiH

Srednjoškolci iz BiH prosvjedovali protiv podjela škola na nacionalnoj osnovi

Nekoliko desetaka srednjoškolaca prosvjedovalo je u Jajcu u središnjoj Bosni protiveći se najavama županijskih vlasti da će formirati i srednju školu za Bošnjake dijeleći učenike po nacionalnoj osnovi.

http://www.womeninadria.com/wp-content/uploads/2015/04/Citaj_knjigu_Alis_Maric.jpg

Čitaj knjigu

[INTERVJU] Alis Marić - Kada uronim u knjigu – uranjam u jedan drugi svijet

Za mene knjige znače „svojevrsno“ buđenje, ali i putovanje. Inače volim putovati, pakirati kofere, voziti se avionom, vlakom ili autom. Kod knjiga ne morate sve to. Samo otputujete.