Alternativni načini prehrane?

Alternativni načini prehrane - ili ipak ne?

Nove vrste prehrane

2018. godina. Ljudi su uvjereni u to da je u njihovoj prirodi još od davnih vremena konzumiranje svih vrsta namirnica, tj. da su svejedi. No, što ako to zapravo i nije tako? Što ako vegetarijanci, vegani i ostali „alternativni oblici prehrane“ zapravo nisu alternativni? Što ako to sve nije samo trend posljednjih tridesetak godina?

 Iako za mnoge oblike prehrane nismo čuli, za vegetarijanstvo i veganstvo jesmo sigurno. Neki od nas  sigurno su čuli i za frutarijanstvo, raw-food pokret ili freeganizam, no to nikako nisu noviteti ni trendovi, već su se ljudi još od davnih vremena hranili upravo tako. Naravno, svatko od nas ima jasan stav o tome što bismo trebali konzumirati, postoje zagovornici konzumacije svega jestivoga, zagovornici ovakvih pokreta, ali i oni kojima je svejedno kako se tko hrani i konzumiraju ono što jednostavno vole. Teško je ikome od njih promijeniti mišljenje, zato što će neki bez obzira na sve dokaze i dalje tvrditi svoje. No, to smo mi ljudi. Tvrdoglavi smo.

VEGETARIJANSTVO
Vegetarijanstvo ipak nije samo trend kao što su mnogi to mislili, ono seže u daleku prošlost, još u staru Grčku i Rim. Naziv za vegetarijanca  u 18. i 19. stoljeću bio je pitagorejac zato što je i sam Pitagora bio vegetarijanac. No, naravno, tada to nije bilo na globalnoj razini kao što je danas. U Londonu je 1847. godine osnovano prvo vegeterijansko društvo čiji je pripradnik bio i sam Mahatma Gandhi. Dakle, vegetarijanstvo nije novitet, samo se proširilo na globalnu razinu kasnije, prvi put sredinom 19. stoljeća, a zatim i sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Frances Moore Lappes 1971. godine objavila je knjigu Diet for a Small Planet i time je vegetarijanstvo postalo moderna tema sa sve većim brojem sljedbenika. Neki od najpoznatijih vegetarijanaca za koje sigurno niste znali da su se tako hranili su Albert Einstein, Leonardo da Vinci, George Bernard Shaw, ali i mnogi drugi ljudi koji su živjeli u tim razdobljima. Također, brojne vjerske sekte poput Hare Krišne i adventista sedmog dana u svoj pokret uključuju neki tip vegetarijanstva. Vegetarijanstvo je zapravo način života u kojem prehrana isključuje konzumaciju bilo kakvih životinja, dakle, temelji se na carstvu biljaka,  jajima i mliječnim proizvodima. Osim što ne jedu meso, mnogi izbjegavaju i nošenje odjeće i obuće životinjskog porijekla, odnosno krzna i kože. Svatko se iz svojih razloga odlučuje biti vegetarijanac. Bez obzira na to jesu li vegetarijanci zato što životinjama ne žele nanositi bol, iz vjerskih ili iz zdravstvenih razloga, nebitno je, sve dok životinje i dalje žive. 

Slikovni rezultat za vegetarijanci

 

VEGANSTVO
Donald Watson 1944. godine u Engleskoj je formirao riječ vegan zajedno s još nekoliko članova Vegetarijanskoga društva zato što je unutar skupine vegetarijanaca želio stvoriti podskupinu koja osim mesa ne bi konzumirala ni jaja ni mliječne proizvode. No, prijedlog je odbijen pa on i njegovi istomišljenici osnivaju Vegansko društvo koje se zalaže za potpunu biljnu prehranu. Stoga, veganstvo je najčišći oblik vegetarijanstva u užem smislu te riječi. Vegani koliko god je to moguće pokušavaju izbjegavati sve oblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu i odjeću, ali i u bilo koje druge svrhe te promiču korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i okoliša. Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. U ekstremnim slučajevima izbjegavaju gljive, med i kvasce. Mnogi izbjegavaju i proizvode testirane na životinjama. Kao i vegetarijancem, veganom se postaje iz istih razloga, samo što ih je u ovom slučaju još i više:

- veganska prehrana pomaže u borbi protiv klimatskih promjena

- 50% ukupne potrošnje vode u SAD-u koristi se za uzgoj životinja

- 10000 litara vode jednako je 1 kg mesa

- 100 litara vode jednako je 1 kg žitarica

- za 1 kcal iz mesa treba 11 puta više fosilnih goriva nego za 1 kcal iz biljaka

- mesna prehrana stvara 7 puta više stakleničkih plinova od veganske

- svaki put kada netko postane vegan, emisija CO2 smanji se za 1.5 tone godišnje

Slikovni rezultat za vegani

FRUTARIJANSTVO

Frutarijanstvo nije noviji oblik prehrane, već je dokazano kako se prehrana naših predaka temeljila na plodovima sa stabala. Također, neki od danas vidljviih dokaza koji  bi trebali pokazati kako je upravo ovaj način prehrane najbolji za naš organizam su činjenica da je čovjekova prosječna visina  prilagođena  branju plodova sa stabala i grmlja ili da je veličina dlana takva baš zato da u nju stane jabuka. Podvrsta je veganstva, no za razliku od vegana ne jedu mahunarke ni žitarice, ali ni išta drugo od biljke osim njena ploda. Dakle, ne jedu korijen, lišće, cvijeće, sjemenje... zato što smatraju da ni biljke ni životinje ne žele biti ubijene. Također, smatraju da su i Adam i Eva bili frutarijanci zato što se u rajskom vrtu nisu imali čime drugime hraniti. Postoje i radikalni frutarijanci, oni jedu plodove koji su isključivo pali sa stabla zato što smatraju da će stablo boljeti otkine li se nešto s njega pa na takav način to izbjegavaju.

 

Slikovni rezultat za frutarijanstvo

 

RAW-FOOD POKRET

Raw-food pokret ili sirovojedstvo nije samo trend, već je godinama prisutno na gastronomskoj sceni. No, sirova hrana nipošto nisu samo salata i jabuke, ona uključuje voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke, klice, morske trave, hladna prešana ulja, ali i zaslađivače u svim oblicima i kombinacijama. Također, nije istina da se mora jesti samo sirova hrana, ona može biti dehidrirana, fermentirana, u klicama i sušena s bezbroj okusa, boja i tekstura. A, nipošto nije istina da se hrana mora jesti hladna, može biti podgrijana do temperature od 45°C u dehidratoru ili posudi s dvostrukim štednjakom samo kako hrana ne bi izgubila enzime važne za naše tijelo. Samo po sebi ne razlikuje se pretjerano od vegetarijanstva i veganstva, ovisno od osobe do osobe. Oni koji smatraju da takav način prehrane nije ispravan zato što organizam po njihovom mišljenju više gubi no što dobiva, trebaju znati da je ona hrana koja termički nije obrađena bogatija vitaminima i mineralima. Naravno, ako se želimo hraniti na taj način trebamo se educirati i napraviti plan prehrane kako bi naše tijelo iz različitih namirnica dobivalo sve ono što mu je potrebno da bi bilo zdravo i zadovoljno. Najvažnije od svega jest poznavanje svojeg tijela, njegovih potreba, a kasnije i načina na koje tijelu možemo to i pružiti.

Slikovni rezultat za sirovojedstvo

 

FREEGANIZAM

Pokret je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Freeganizam je životni stil kojim se freegani suprotstavljaju kapitalističkom društvu, a zalažu se za zaštitu okoliša. Iako imaju novac, hranu ne kupuju, već kopaju po kontejnerima ne bi li naišli na hranu koju mogu pojesti. Freegani su najčešće buntovni studenti srednjeg društvenog sloja koji su nerijetko i politički aktivni. Problem nastaje kada krše zakone preskakujući preko ograda ne bi li došli do kontejnera raznih restorana i trgovačkih lanaca. Također, uglavnom se sve što uzimaju iz kontejnera, bilo plastične boce, hrana ili željezo krši sa zakonom zato što taj otpad na kraju krajeva pripada nekome prije no što stigne do smetlišta. No, za takvo ponašanje uglavnom nisu kažnjeni, već su samo opomenuti. Njihov cilj jest pravilno raspoređivanje hrane i smanjenje gladi u zemljama Trećega svijeta. Najviše ih smeta to što jedni imaju toliko da bacaju namirnice, a drugi nemaju dovoljno ni da bi preživjeli.Također, upozoravaju na život životinja u neprimjerenim uvjetima pa se većina freeganovaca smatra i vegetarijancima, a protive se i masovnoj proizvodnji hrane. Konzumiraju  bačenu hranu kako bi pokazali da se baca jestiva hrana od koje se može normalno živjeti. 

Slikovni rezultat za freeganizam

Komentari na članak

Vezani članci

Pokloni

Pet korisnih i originalnih darova za zadnji čas

Top 5 blagdanskih darova

Blagdani samo što nisu, a vi još uvijek nemate ideju što pokloniti? Zato smo vam odlučili pomoć i izdvojili smo 5 najboljih!

h

Zašto NE iseliti iz Hrvatske

Zašto NE iseliti iz Hrvatske

Zašto NE iseliti iz Hrvatske

Radni stol

Obrazovanje u svijetu

10 posebnosti edukacijskog sustava na kojima Japancima zavidi ostatak svijeta

Japanci su poznati po inteligenciji, dobrom zdravlju i pristojnosti. Ali, zašto je ta nacija toliko jedinstvena i drugačija od ostatka svijeta? Mislimo da smo našli odgovor: imaju nevjerojatno dobar edukacijski sustav!

jdjd

Iskustvo brucošice

Vodič za brucoše: studiranje u novom gradu

Sjedila sam u  autobusu, gledala zvonik sv. Duje, rivu, more i pitala se kako ću ja bez ovog pogleda? No, zapravo, na kraju nije bilo tako strašno koliko sam mislila.

Vinkovačke jeseni

DOGAĐAJI U VINKOVCIMA KOJE MORAŠ POSJETITI

Evo što sve možeš vidjeti i doživjeti u Vinkovcima

Ako ikada dođeš u Vinkovce, ove događaje nikako ne smiješ propustiti.