Učionice se mijenjaju

12 stvari koje će nestati iz učionica u sljedećih 12 godina

Prazna učionica

Učionica se mijenja zato što se svijet mijenja. To možda nije istina u mjeri u kojoj bismo mi željeli da bude – tempo promjene u edukaciji nezgrapno zaostaje za onim što vidimo na tržištu potrošača.

Može se tvrditi da je više inovacije bilo u crkvama i taksi službama nego u knjižnicama i školama, što je nevjerojatno, ali je logično: „polja“ koja ovise o navikama potrošača puno su osjetljivija na smetnje. Edukacija, time što je više-manje financiraju vlade i pogrešno shvaća javnost, izgrađena je tako da se odupire promjeni.
Ali, to ne znači da u edukaciji ne dolazi do promjene (npr. "preokrenute" učionice, "uradi sam" pokret, itd.) i da još promjena nije na putu. Stoga smo sastavili popis onih "stvari" koje će najvjerojatnije nestati iz učionica u sljedećih 12 godina, dok su tehnologija i tehnološki bazirano razmišljanje u ovom slučaju katalizator te promjene. Tih 12 godina zapravo nije puno vremena, ali tempo promjene nije linearan. Razlika između 2004. i danas najvjerojatnije će biti zasjenjena razlikom između danas i 2028.

◆ POUČAVANJE NA RAZINI CIJELOG RAZREDA/IZRAVNA NASTAVA
U kojem univerzumu stajanje pred 30 ljudi da biste „poučavali“ nešto ima ikakvog smisla? Uče li oni svi istu stvar? Tko misli da je to dobra ideja? Jesu li svi spremni za isti sadržaj na isti način? Hoće li njihov genij zasjati u takvoj vrsti poučavanja ili je to jednostavno najlakši način da se izrazi nešto? Da se „obradi“ nešto? (Mogli biste čuti samog sebe kako kažete: „Prošli smo to prethodni tjedan. Trebali biste se sjećati.“)
Personalizirano učenje i poučavanje na razini cijelog razreda su neprijatelji. To smo već odavno trebali promijeniti. Tehnologija nije čak ni potrebna za to.

◆ OCJENJIVANJE SLOVIMA
Od svih nedavnih „pokreta“ u edukaciji, "riješimo se ocjenjivanja slovima" čini se da je ujedno najmanje ambiciozan i da će najvjerojatnije uspjeti, a zasluge za izbacivanje tog tipa ocjenjivanja čine se jasnima: izbacivanjem slova i slika kao načina ocjenjivanja cijela se klima učenja ima priliku promijeniti.
U međuvremenu, ocjenjujte unazad od nule ako morate, razmislite o alternativama ocjenjivanju slovima ako ste spremni promijeniti stvari u svojoj školi.

◆ TESTOVI
Ocjene su najgora nuspojava testova. Testovi su prašnjavi ostatci ustajalih kurikuluma i zastarjelog načina razmišljanja o učenju.

◆ ŠIFRE
Nisam siguran kako će tehnologija riješiti to, pogotovo kad je u pitanju učionica, ali već postoje skeneri koji čitaju otisak prsta i koji su metafora novog načina razmišljanja.

◆ TRADICIONALNI RASPOREDI
Poučavanje svih učenika na isti način ima smisla koliko i isti rasporedi za sve učenike. Ili X broj satova koji traju Y broj minuta. Nove interakcije = novo razmišljanje.

◆ RAČUNALNE UČIONICE
Za 20 godina računalne učionice će možda zamijeniti "uradi sam" učionice. Zasad koncepciju učionice opskrbljene stolnim računalima polako zamjenjuju "kolica s laptopom" i Google Chromebook.

◆ RODNE OZNAKE
Danas se očito o rodu razmišlja na drugačiji način nego prije, ali manje je jasno kako će se ta promjena integrirati kada današnja djeca odrastu, osnuju vlastite obitelji i zaposle se te kako će se kao kultura nositi s društvenom promjenom, sve većom globalizacijom itd. Možda je u ovom trenutku prerano reći da će rodne oznake potpuno nestati, ali do promjene u tom spektru zasigurno dolazi.

◆ ZAJEDNIČKI TEMELJNI STANDARDI (COMMON CORE STANDARDS)
Zajednički temeljni standardi su edukacijska inicijativa provedena u SAD-u koja opisuje što bi učenici osnovne i srednje škole trebali znati na kraju svakog razreda. Znanje i informacije sve su više organizirane na nove načine. "Organsko pretraživanje", društvene preporuke, blogovi, "digitalni časopisi" temeljeni na RSS-u i druge tehnologije postaju nova norma za organizaciju sadržaja. Knjige su još standard za organiziranje ideja, ali čak i ono što smatramo „knjigom“ polako se mijenja.

◆ UČITELJEV STOL
Toliko dugo dok je učiteljevo mjesto ispred razreda – ili u središtu – sadržaj je sekundaran, a učenici sporedni. Tehnologija omogućuje učenicima da budu u izravnoj interakciji s „filtriranim“ (npr. udžbenici, odabrani eseji, radovi i knjige) i „nefiltriranim“ sadržajem (npr. YouTube, Google, itd.), društvenim mrežama, grupama vršnjaka, digitalnim arhivima, stručnjacima u zajednici, mentorima itd.

◆ UČENIČKI STOLOVI
Dok se dnevne interakcije koje učenici imaju s kolegama i učiteljima premještaju na vanjski svijet, redovi klupa više nisu potrebni.

◆ ORMARI ZA ARHIVIRANJE
Oni su možda već nestali iz vaših škola. I bolje. Ali, ponekad se pitam nije li jednostavnije naći stvari u takvim ormarima nego na Evernoteu i sličnim aplikacijama.

UDŽBENICI
Udžbenici zapravo nisu takvo zlo kakvim ih prikazuju – oni su kompilacije sadržaja koji učenici moraju svladati. Problem je u tome što škole već predugo teže vještinama i osnovnom znanju, a knjige po načelu "jedna veličina odgovara svima" – poput iste vrste poučavanja za cijeli razred – suprotnost su kritičkom razmišljanju temeljenom na personaliziranom okruženju za učenje kakvo je učenicima potrebno za napredovanje.

Komentari na članak

Vezani članci

1

Ljubitelji filmova, ovo morate pogledati

[PREPORUKE FILMOVA] Prema istinitom događaju

Sigurno ste se bar jednom poslije gledanja filma zapitali tko je osmislio tako dobar scenarij. Za neke filmove oni nam ne trebaju, scenarij nije izmišljen, već se ta priča doista odvijala u stvarnom životu! Izdvajamo neke preporuke filmova prema istinitom događaju samo za vas.

iui

Čitaj knjigu

Sedam knjiga koje bi svi trebali pročitati do svoje 20. godine

Vrijeme adolescencije jedno je od onih koje nas najviše oblikuje u životu. U tom periodu biramo srednju školu, fakultet, doživljavamo prva ljubavna iskustva, gubimo neka prijateljstva, a druga stvaramo, propitkujemo sve oko sebe i pitamo se tko smo uopće.

split

Studentski život u Splitu

Što Split može ponuditi studentima?

Zagreb slovi za najbolji studentski grad u Hrvatskoj i o njemu se najviše priča, no dokaz da ostali gradovi ne zaostaju za materopolom jest upravo Split! Što je to što Grad pod Marjanom može ponuditi studentima?

vizkultura

Ulična umjetnost

Grafiti: ulice Zagreba propričale

Neobične rečenice, ulomci svakodnevnih razgovora ili samo nepovezane riječi nastanjuju naše ulice. Redci koji možda progovaraju zgodan početak istinske ulične umjetnosti u Zagrebu.

x

Glasati rano, glasati često

Zašto glasati sa 16

Niža glasačka dob trebala bi ojačati glas mladih i dati signal da je njihovo mišljenje važno. Uhvatite ih rano, a oni će rasti u bolje građane.