UPOZNAJTE ŠKOLU

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci: najtraženija škola u županiji, pa i šire

12

Osmaši Vukovarsko-srijemske županije već godinama najradije biraju vinkovačku Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića, koja nudi tri klasična programa – opći, prirodoslovno-matematički i jezični.

Naime, prema statistikama e-upisa, upravo je ova škola najtraženija srednja škola toga kraja, pa i šire. Dugogodišnji ravnatelj Stipe TOMIĆ priznaje da im laska ta titula, ali ga i ne iznenađuje, jer je itekako svjestan kvalitete svoga kolektiva, koji s djecom radi mnogo, predano i motivirano.

– Dosta pozornosti pridajemo državnoj maturi, gdje su naši učenici uvijek iznadprosječni, pa je izvanredna i stopa upisa na željene fakultete. To nama kao gimnaziji itekako služi na čast. Naši učenici bez problema konkuriraju i ulaze na sve elitne fakultete u zemlji. To je cilj svake gimnazije.

Veliki interes osmaša potvrđuju i ovogodišnji upisni rokovi, kad su odmah prvi dan popunili svih sedam odjela prvih razreda. Godišnje upisuju 170 učenika, što je ugledna brojka, posebno jer se radi o Slavoniji, o čijoj crnoj demografskoj slici i svakodnevnom iseljavanju mladih trbuhom za kruhom izvještavaju brojni mediji.

 ✿ ČEKA SE DOGRADNJA  ✿ 

Ove godine tako imaju 682 đaka, što je zapravo optimalna brojka, jer i dalje rade, gužvaju se u dvije smjene. Zbog toga je ravnatelju Tomiću, ali i cijelome kolektivu, unatoč odličnoj opremljenosti škole, velika želja da uspiju stvoriti uvjete za jednosmjenski rad. Iako je školska zgrada zaštićeni objekt arhitektonske baštine, u dvorištu ima prostora za nadogradnju. A i planovi su napravljeni, kaže nam, no stoje u ladicama već godinama. Jer, navodno, nema novca za vinkovačku gimnaziju. Iako, isto tako godinama, upravo ova škola svojim rezultatima dokazuje da vrijedi u njih uložiti pokoju državnu kunu.

– Projekt dogradnje osam učionica napravili smo prije sedam, osam godina, dobili smo sve dozvole, samo je uvijek nedostajalo sredstava. Planira se da bi to koštalo oko 15 milijuna kuna. Probali smo se prijaviti i na europske projekte, ali EU fondovi ne predviđaju namjenska sredstva za dogradnju. Tako da nam ostaje jedino nada da će netko primijeniti kvalitetu naše škole. I da prije mirovine doživim jednu smjenu!

Generacije učenika koje im dolaze zaista su izvanredne, dodaje, i dolaze s odličnim predznanjima, pa onda s njima nije teško raditi. Zato i ovim putem Tomić zahvaljuje kolegama iz osnovnih škola, koji djeci pružaju odličnu bazu, odskočnu dasku za ostatak školovanja.

Ravnatelj smatra da nisu stroga škola, već objektivna koja zbog zahtjevnoga gimnazijskog programa mnogo traži. Ali i mnogo daje:

– Pokušavamo školu što bolje opremiti, kako bismo toj vrhunskoj djeci osigurali najbolju moguću školsku svakodnevnicu. Primjerice, već dvije godine imamo kabinetsku nastavu, svaki predmet ima svoj specijalizirani kabinet. I sa što više praktičnog rada djeci pomažemo pri razumijevanju gradiva. A kad oni razumiju ono što uče, onda ni uspjesi ne će izostati.

Primjenjivosti gradiva i što bezbolnijom plovidbom oceanima teorije bavi se godinama i profesorica biologiju i kemije Jasenka KRZNARIĆ-BARIĆ. Uvjerena je da bi reforma školstva prije svega morala biti usmjerena upravo rasterećenju učenika kroz smanjivanje opsega teorijskog znanja i činjenica koje djeca moraju zapamtiti. Jer, tržište danas ne traži teorijsko znanje, nego primjenu, govori Krznarić-Barić:

– Konkretno, u biologiji djeca moraju znati preopširno teorijsko gradivo, predetaljno, i to im je, budimo iskreni, dosadno. U redovitoj nastavi zasad možemo napraviti nekakvu selekciju, pokušati izvođenje nastave učiniti što zanimljivijim, ali to, naravno, zahtijeva veliki dodatni napor nastavnika.

 ✿ ZLATNI OLIMPIJAC  ✿ 

Rezultati takvog rada ipak su primjetni pa su unazad dvije godine imali državnog prvaka iz biologije, pod mentorstvom profesorice Vedrane KARAKAŠIĆ, a jedan je učenik osvojio peto mjesto. Najznačajnijim se pak uspjehom posljednjih nekoliko godina smatra sudjelovanje Petra ŠKROBE, sada učenika trećeg razreda, na Prirodoslovnoj olimpijadi u Kopenhagenu.

Natjecanje je bilo osmišljeno tako da problemski zadatak učenici rješavaju znanjima iz fizike, kemije i biologije. Petar je predstavljao biologiju, riješio je svoj segment zadatka sa 100 posto uspješnosti i njegova je ekipa naposljetku osvojila zlatnu medalju.

Od prošle godine Hrvatska sudjeluje i na međunarodnoj biološkoj olimpijadi, pa Petar ove godine očekuje poziv u reprezentaciju, odnosno testiranje za našu ekipu koja će biti održana u siječnju na zagrebačkom PMF-u.

Jako je teško u redovitoj nastavi pronaći vremena za rad s nadarenom djecom, priznaje profesorica biologije. Smatra da bi takva djeca možda morala biti izuzeta iz redovite nastave, kako bi se s njima moglo raditi dodatno. Dok se to ne ostvari, snalaze se na razne načine, fakultativnom i dodatnom nastavom, vježbanjem i radom u slobodno vrijeme. Veliki je pomak napravljen sudjelovanjem u europskim projektima.

– Prije dvije godine završili smo europski projekt Prirodne znanosti su in, vrijedan dva milijuna kuna, izrade novih kurikula fakultativnih predmeta iz biologije i fizike. Tijekom izrade tih novih planova i programa surađivali smo s najeminentnijim hrvatskim stručnjacima metodičarima iz tih područja. Taj vid fakultativne nastave provodimo sada već drugu godinu zaredom, čime smo stvorili prostor upravo za rad s darovitom djecom – govori profesorica biologije.

Petar Škrobo učenik je trećeg razreda opće gimnazije i otkriva nam da ga je oduvijek zanimala priroda, prirodni procesi i krug života, kako što funkcionira i zbog čega se događaju određene pojavnosti u svijetu oko nas. Priznaje, kroz šalu, da kod kuće gotovo ništa ne uči, već mu je dovoljno koncentrirano pratiti nastavu u školi. To je pak dokaz kvalitete profesora u ovoj gimnaziji:

– Znanost mi je napeta još od malih nogu, a već sam u osnovnoj bio redovit na gotovo svim prirodoslovnim natjecanjima. U sedmome sam se razredu uspio plasirati na državnu završnicu iz biologije i tada sam shvatio da je biologija područje u kojem sam talentiran. Tako barem drugi kažu. Nisam još načisto sam sa sobom gdje bih nastavio školovanje. Dvoumim se između biologije i fizike na PMF-u, oba mi smjera zvuče zanimljivo. Jednog bih dana volio graditi karijeru ovdje, u domovini, iako mi se čini da se u inozemstvu kudikamo više cijeni znanje, znanost, pogotovo u prirodoslovlju.

 ✿ REFORMOM ĆE NETKO ZARADITI ✿ 

Osim projekta Prirodne znanosti su in, sudjelovali su u projektu Matematika između realnog i virtualnog u suradnju sa zagrebačkom XV. gimnazijom te u projektu Sva LIca KnjigA – SLIKA, radi unaprjeđenja pismenosti kao temelja cjeloživotnog učenja. Putovali su mnogo kroz te Erasmusove projekte, obišli Portugal, Španjolsku, Francusku, Litvu, Bugarsku.

– Već više od dvadeset godina, dakle mnogo prije Erasmusa, surađujemo aktivno i s gimnazijom iz Kenzingena, maloga mjesta kraj njemačkog Freiburga. Poslije Domovinskog rata njihov je Crveni križ došao nama, pomogao u obnovi škole i otad surađujemo. Svake godine učenici i nastavnici odlaze na razmjenu, što nam uvelike koristi i kod unaprjeđivanja same nastave i kod praktične primjene znanja iz programa njemačkih jezičnih DSD diploma – rekao nam je ravnatelj Tomić.

Naravno, osim prirodnih znanosti, i u vinkovačkoj gimnaziji prate suvremene tehnološke trendove, pa je i informatički kabinet jako dobro opremljen. Međutim, profesor informatike Daniel RAKIJAŠIĆ, koji je u sustavu već šesnaest godina, govori da tehnika nikako ne može zamijeniti dobrog učitelja. Nema dobre riječi za aktualnu kurikularnu reformu, gdje se upravo informatika predstavlja kao ono najvažnije:

– Mislim da je cijela reforma zapravo zamaskirana prodaja novih računala i uređaja. Jer umjesto da stvarno krenemo u neke nove metode i načine poučavanja, mi na papiru pišemo drukčije, ali sve ostaje isto. Osim što će netko zaraditi na prodaji informatičke opreme.

Informatika mora biti obvezatna u sva četiri razreda predmetne nastave, kaže, ali bi kod izrade kurikula trebalo pitati stručne ljude koji su izvrsni u programiranju, robotici, naprednim tehnologijama. Sama reforma, uostalom, trebala bi biti provedena kroz sve predmete, cijeli školski sustav, a ne samo forsirati informatiku:

– Nastavnici nisu spremni za to novo, nemaju dovoljnu edukaciju o tom novom, a moraju djecu pripremiti i za maturu, i za budući rad, život. Cijela reforma zapravo je eksperiment, nedovoljno pripremljen, i po meni ništa drugo nego promocija male stranke – zaključuje Rakijašić.

Dodaje kako današnje generacije učenika imaju mnogo korisničkog znanja, ali tek rijetki shvaćaju dubinu informatike. Takvi učenici redovito školu predstavljaju na raznim natjecanjima, primjerice robotičarska trojka Fran, Nino i Vittorio, koji uskoro sa svojim robotom odlaze na svjetsko prvenstvo u daleki Šangaj.

Ni ravnatelj Stipe Tomić nije oduševljen kurikularnom reformom i zato svoju školu ni nije prijavio za eksperimentalnu fazu reforme, ambiciozno nazvane Škola za život. Računali su upravo s time da se radi o eksperimentu, a nisu zbog toga željeli dovoditi u pitanje kvalitetu svoje nastave i odlične međunarodne projekte u kojima sudjeluju. A koji cijeloj školi, svim nastavnicima, oduzimaju mnogo vremena i energije.

– Bili smo u pravu, očito, jer vidimo da još ništa u toj reformi nije počelo niti je spremno. Evo, već smo u studenome, a nema ni opreme ni materijala za nastavu – ustvrdio je Tomić.

 ✿ POMLAĐENI KADAR  ✿ 

Ravnatelj je u prosvjeti već četiri desetljeća, od čega na ravnateljskoj poziciji 27 godina, i cijeli život, kaže, sluša o reformama, rasterećenju učenika, licencama ravnatelja. A ništa od toga nije zaživjelo.

– Svaka naša reforma počinje na papiru, ali ne potraje. Jer nema kontinuiteta niti volje za kontinuitetom. Čim se promijeni politika, sve počinje nanovo. Bojim se da je problem u egu, egoizmu tih ljudi koji nam vode obrazovnu politiku. Valjda su uvjereni da sve počinje od njih, ne znam. Srećom, imamo talentiranu djecu i nastavnike pa barem oni rade čuda.

Kadar Gimnazije Matije Antuna Reljkovića relativno je pomlađen. Stoga ravnatelj svako malo dolazi pred težak izazov – kako pronaći mladog nastavnika koji će s jednakim žarom kao njegov prethodnik raditi s djecom, a da bude svjestan kako se u prosvjeti ne će obogatiti.

– Kada nađete ljude koje vodi entuzijazam, onda nije problem raditi s njima. A i na dobrom smo glasu, što zbog kvalitete, što zbog međuljudskih odnosa, stoga veliki dio mladih profesora želi raditi baš kod nas – zaključuje i raduje se ravnatelj Stipe Tomić, jer zna da zbog svega toga nema straha za budućnost njegove škole. [ IZ DRUGIH MEDIJA | ŠKOLSKE NOVINE | Napisao Branko NAĐ ]

Komentari na članak

Vezani članci

prag

50. MEĐUNARODNA KEMIJSKA OLIMPIJADA U BRATISLAVI I PRAGU

Hrvatskim srednjoškolcima četiri medalje na kemijskoj olimpijadi u Pragu i Bratislavi

Na jubilarnoj, 50. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u Bratislavi i Pragu, koja je završila u danas [subota, 28. srpnja 2018.], hrvatski maturanti osvojili su dvije srebrne i dvije brončane medalje.

Super akcija srednjoškolaca!

Super akcija srednjoškolaca!

Super akcija srednjoškolaca!

cover

Debata

„Različiti, a srednjoškolci“ – Vukovar

Projekt „Različiti, a srednjoškolci“ je odgovor na situaciju u društvu među mladima, gdje možemo primijetiti etiketiranje, manjak tolerancije ili bilo kakvu vrstu diskriminacije. Cilj je da se mlade ljude osvijesti o poštivanju različitih kultura, vjera, nacionalnosti, te međusobnom poštivanju, ravnopravnosti i dijalogu između svih članova društva.

s

HOTEL MATIJA GUBEC, STUBIČKE TOPLICE

Uspješna 2. Zimska škola robotike

Na 2. Zimskoj školi robotike u hotelu Matija Gubec, Stubičke toplice sudjelovalo je 45 učenika iz cijele Hrvatske: dva učenika iz OŠ Župa Dubrovačka, tri učenika iz OŠ Jelsa, pet učenika iz Osnovne i Srednje škole Bol…

Solidarnost u obrazovanju

Humnaitarni turnir 'Solidarnost u obrazovanju'

Humani srednjoškolci: prikupili smo 16 000 kn za Anabelu!

Udruga srednjoškolaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji organizirala je II. Humanitarni turnir „Solidarnost u obrazovanju“ koji se održao 02.04.2014. u Sportskoj dvorani Borovo naselje.