MEĐUNARODNO NATJECANJE U STRUKOVNIM VJEŠTINAMA

EUROSKILLS 2018.: Mladi Hrvati uspješni među 28 zemalja

33

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih okupila je tim mladića i djevojaka, njihovih profesora mentora te pod imenom WorldSkills Croatia sudjelovala na najvećem europskom natjecanju u strukovnim vještinama.

Ovogodišnji EuroSkills 2018. održan je u Budimpešti, a prvo takvo natjecanje na europskoj razini organizirano je daleke 1950. godine u Madridu. S vremenom, natjecanja privlače sve više pozornosti javnosti i zemalja koje žele sudjelovati na njima, pa je u Budimpešti sudjelovalo 28 europskih zemalja te nekoliko gostujućih zemalja iz Azije. Hrvatske su boje i više nego uspješno predstavljali mladići i djevojke, i sami donedavni učenici srednjih strukovnih škola, pod vodstvom svojih mentora i profesora, koji su sudjelovali i kao ocjenjivači.

 ✿ UKORAK S BOGATIJIMA OD NAS

Zadatci koje natjecatelji rješavaju i oprema na kojoj rade usuglašeni su s najmodernijim svjetskim industrijskim trendovima te su stoga svojevrsni zlatni standard izvedbe strukovnih natjecanja. Samo natjecanje bila je prilika da na konkretnim zadatcima vidimo kakvi su standardi u pojedinim zanimanjima, u gospodarski snažnim europskim ili svjetskim silama.

Unatoč velikoj razlici u standardu i opremljenosti strukovnih škola u zemljama sudionicama natjecanja, naša je ekipa postigla hvalevrijedne rezultate. Mladi Ante BURUM u izrazito je konkurentnoj disciplini hotelske recepcije osvojio Medalju izvrsnosti, dok su Tena ŠUMSKI i Lorena CONJAR iz modne tehnologije proglašeni najboljim predstavnicima naše zemlje – Best of Nation.

Usporedbe radi, njemački natjecatelj u disciplini zidarstvo na prvom danu natjecanja pritiskom električnog dugmeta otvorio je svoju tri metra dugu kutiju s alatom, a automatski mehanizam kutije otkrio je alate koje naš natjecatelj Petar SVILIĆ nije imao prilike ni vidjeti tijekom svojega školovanja, a kamoli ponio na natjecanje. Tad je postalo jasno o kakvom je ozbiljnom natjecanju riječ i koliko su ga zemlje članice ozbiljno shvatile i uložile u svoje natjecatelje.

U susjednom paviljonu naš se kamenoklesar Dominik GABELICA natjecao protiv mađarskog natjecatelja koji je testni zadatak u pripremama isklesao više od 20 puta. Priznaje Dominik da mu je nedostajalo više vježbe, ali budući da je danas student restauracije na kiparskom odjelu Likovne akademije u Zagrebu, za više od toga nije bilo mogućnosti:

– Zadovoljan sam nastupom, jer smo, osim s drugom vrstom alata, radili i s drugim kamenom. Naime, taj mađarski crveni kamen mnogo je tvrđi od bračkog vapnenca, no to iskustvo će mi sigurno pomoći u daljnjem školovanju i samoj struci. Radili smo na kamenu ukupno 14 sati, uz manje odmore, a morali smo isklesati četvrtinu rozete, koja se inače ugrađuje na prozore.

 ✿ CIJENJENI DILJEM SVIJETA

Restauraciju je Dominik upisao, jer se jednog dana vidi upravo u tom pozivu, restauriranju starih crkava, hramova, muzeja. Smatra kako je Klesarska škola na Braču fenomenalna podloga za sve ljude koji se žele baviti obradom kamena i prisjeća se kako je trebalo podosta hrabrosti s 14 godina iz rodnoga Zagreba otići na Brač, gdje je živio i školovao se četiri godine.

Daslav PETROVIĆ 

........................

Njegov mentor Daslav PETROVIĆ već dva desetljeća radi u Klesarskoj školi Pučišća na Braču. Smatra da je Dominik pokazao da je naša kamenoklesarska struka ravnopravna s europskom.

– U školi se koristimo većinom rimskom tehnikom ručnoga klesanja tradicionalnim alatima, dok se u Budimpešti natjecalo uglavnom s pneumatskim alatima. Kvalitetu škole, ipak, ne dokazuju samo natjecanja, već i uspjeh učenika na kasnijim studijima, odnosno tržištu rada. A brački kamenoklesari podjednako su uspješni u oba segmenta. Oni koji vladaju zanatom, oni najbolji učenici, već drugi dan nakon mature mogu naći posao, bilo gdje u svijetu. Stalno nam dolaze upiti, od raznih poslodavaca, i domaćih i stranih – rekao je Petrović.

I dalje ga veseli rad s mladima, raduje ga, kaže, prenošenje znanja na mlade generacije, ali ga istodobno žalosti što se uvelike promijenio pristup tih mladih ljudi zanatu i poslu općenito, i to nagore:

– Danas je sve teže zainteresirati mlade ljude za išta, posebno ako se radi o ručnome, fizičkome radu. Te nove generacije kao da su izgubljene, kao da ne znaju što bi sa sobom. Prije dvadeset godina ti su momci i cure bili kudikamo motiviraniji, zanimale su ih sve, pa i najmanje, tajne struke.

Stefan ĐURIĆ u Budimpšeti je zadatak CNC discipline izvodio na najmodernijem DMG Mori CNC stroju kakvog nema u cijeloj Hrvatskoj, a protukandidat našeg automehaničara Sandra JERIČEVIĆA najnoviji je Mercedesov motor na kojem se izvodi disciplina imao kod kuće pola godine prije početka natjecanja. A kod nas ga još nisu vidjeli ni u servisima.

Naš najuspješniji predstavnik, pobjednik u disciplini Hotelska recepcija, bivši je učenik dubrovačke Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik. Ante BURUM danas u Opatiji studira menadžment u turizmu, ali svoju bivšu školu hvali i ističe da uspjeh u Budimpešti duguje bivši nastavnicima.

– Kvalitetni djelatnici u turizmu i hotelijerstvu traženi su diljem svijeta. Nažalost, iako nam je turizam glavna privredna grana, mislim da se ne ulaže dovoljno u obrazovanje naših turističkih djelatnika, naročito djelatnika koji su u prvome kontaktu s gostom i po tome možda i najbitniji kadrovi u turizmu neke zemlje – napominje Ante.

Slaže se s tim njegova mentorica Amela OBAD, dugogodišnja profesorica u dubrovačkoj školi. Ističe da učenici danas traže mnogo više praktičnog rada, a zastarjeli programi to ne dopuštaju. Stoga je ponajprije potrebno osuvremeniti programe rada strukovnih škola, naročito u ovoj branši.

– Ako djecu u 2018. godini učim kako poslovati s čekovima, onda znate u kojoj je mjeri taj kurikul zastario. Škole su zasad prepuštene same sebi, da nabave neku opremu i educiraju nastavnike. Ipak, cijeli bi sustav trebalo promijeniti, unaprijediti, iskoristiti stručnjake i pamet koju imamo u zemlji, kako bismo programe prilagodili vremenu u kojem živimo i u kojem se naša djeca školuju.

 ✿  IZNAD PROSJEKA

Ante je prešao prag od 700 bodova, odnosno njegov je nastup bio iznad europskih standarda u poslovanju hotelskih recepcija. Mnogo to govori i o kvaliteti dubrovačke škole, smatra Obad, jer djecu nastoje osposobiti za rad u hotelima s četiri, pet zvjezdica. Svi se profesori mentori s natjecanja slažu da djeci treba omogućiti što više praktičnog rada.

Tena ŠUMSKI

............................

Simpatije ocjenjivačke komisije pokupile su Tena ŠUMSKI i Lorena CONJAR, bivše učenice Obrtničke škole Požega, koje su se natjecale iz modne tehnologije. Proglašene su hrvatskim Best of Nation, odnosno najboljim predstavnicima naše zemlje. Zajedno su radile na modelu ženskoga kišnoga ogrtača. Lorena se nakon škole zaposlila, dok je Tena studentica treće godine Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Govori da im je natjecanje u Budimpešti poslužilo kao potvrda da su mladi hrvatski modni dizajneri ravnopravni s europskim kolegama.

– Naši su nas profesori naučili gledati i razmišljati, u glavi stvoriti ideju i istodobno osmisliti njezinu realizaciju. Mislim da je to ključno u modnome dizajnu. Temu za ovo natjecanje dobili smo unaprijed, pa smo odlučile napraviti kombinaciju klasičnog balonera i kožnate jakne. Same smo birale boju, materijal, dodatke… Prvi smo dan radile računalnu konstrukciju, drugi dan tehničko i dizajnersko crtanje, šivanje, treći dan prezentaciju. Ipak, najponosnije smo na samu prezentaciju našeg modela, na engleskom jeziku, za što smo dobili pohvalu ocjenjivačke komisije – prisjeća se Tena.

Njihova mentorica Vera TOMIĆ ŽAGER od kolega iz europskih zemalja tijekom boravka u Budimpešti čula je da se više-manje svi bore sa sličnim problemima kao i hrvatske strukovne škole. Svi imaju problema s upisom đaka, nedostaje interesa i motivacije, s čime su itekako upoznati svi naši strukovnjaci. Danas razrednica trećem razredu, Tomić Žager govori da iz godine u godinu upisuju znatno manje đaka nego prije. Nekad je bilo 28 ili 24 učenika po razredu, danas ih imaju 15 u smjeru modnog tehničara.

– Njima nije problem raditi i učiti, jer je ovo zanimanje vrlo kreativno, način rada je dinamičan. Nastava se realizira s mnogo vježbe, međusobnog potpomaganja, stvaraju odjevne predmete, sami osmišljavaju ideju, zajedno dolazimo do gotovog proizvoda. Nakon školovanja vrlo lako nalaze posao, one koje žele, dok dio učenica nastavlja obrazovanje. I, koliko čujem od njih, nemaju problema u studiranju, što znači da smo ih dobro pripremili i za struku i za učenje. U Požegi postoji i Orljava, tvrtka koja proizvodi muške košulje i ženske bluze, pa sve učenice koje žele odmah nakon mature imaju siguran posao kod njih.

 ✿  NAGRADITI RAD

Profesorica Tomić Žager u školi radi devet godina te i sama primjećuje da se kod nas danas premalo cijeni rad. Primjerice, Austrija, Švicarska i Njemačka bile su među najuspješnijim zemljama na ovome natjecanju, odnijele su gomilu medalja. Ali to su zemlje koje zaista cijene rad:

– Kod njih rad nešto vrijedi, dok se kod nas djeca osjećaju manje vrijednima, jer su upisala obrtničku školu, unatoč svom talentu i marljivosti. Trebalo bi na nacionalnoj razini podići odnos prema radu, više bismo morali cijeniti ljude koji znaju nešto raditi. U Austriji ili Švicarskoj djeca su ponosna na svoja zanimanja, na proizvod svojih ruku, dok se kod nas nekako sramežljivo i u tišini radi i stvara. A trebali bismo i tu djecu i rad općenito dignuti na pijedestal.

Budući da je natjecanje bila promocija strukovnog obrazovanja, u Budimpeštu je naša Agencija poslala i 40 učenika završnih razreda pet osnovnih škola iz sjeverozapadne Hrvatske radi njihova upoznavanja sa strukovnim obrazovanjem i željama da se mnogi od njih odluče za nastavak obrazovanja u nekoj od strukovnih škola. Također, EuroSkills 2018. posjetilo je i više od 30 koordinatora i članova radnih skupina koje je Agencija angažirala na izradi tehničkih opisa i modela zadataka u sklopu uvođenja novog modela natjecanja u Hrvatskoj, upravo po uzoru na ova međunarodna natjecanja, a što se kod nas očekuje od ove školske godine. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školski portal |  Branko NAĐ ]

Komentari na članak

Vezani članci

http://daily.jstor.org/wp-content/uploads/2015/03/poorkids-1050x700.jpg

Borba protiv siromaštva

Humanitarna akcija učenika Druge gimnazije Varaždin

Učenici Druge gimnazije Varaždin još jednom pokazali su svoje veliko srce. Odazovite se ovoj humanitarnoj akciji!

r

Mladi znanstvenici u Osijeku

Održana Jesenska škola kemije u "Ruđerici"

Za sve učenike kojima znanje iz kemije koje se može steći kroz redoviti srednjoškolski program nije dovoljno organizirana je Jesenska škola kemije.

1

Prva sjednica VUGZ

Vijeće učenika Grada Zagreba odredilo svoje ključne projekte

Na prvom dijelu sjednice usvojen je plan i program rada VUGZ-a za mandatno razdoblje 2017./2018. te se okupljenima predstavio Petar Jurišin, predsjednik Savjeta mladih Grada Zagreba. U drugom dijelu se podrobno raspravljalo o bitnim projektima u predstojećem razdoblju.

brac

Mala škola, veliki rezultati

Srednja škola Bol: uz sjajne uvjete i poziv na upis učenicima iz cijele Hrvatske

Srednja škola Bol na Braču mala je otočna škola, no pokazalo se da njezini učenici postižu odlične rezultate na državnoj maturi, učeničkim natjecanjima, a gotovo svi koji završe gimnaziju upisuju željene fakultete.

s

HOTEL MATIJA GUBEC, STUBIČKE TOPLICE

Uspješna 2. Zimska škola robotike

Na 2. Zimskoj školi robotike u hotelu Matija Gubec, Stubičke toplice sudjelovalo je 45 učenika iz cijele Hrvatske: dva učenika iz OŠ Župa Dubrovačka, tri učenika iz OŠ Jelsa, pet učenika iz Osnovne i Srednje škole Bol…