Jeste li pitali učenike

REZULTATI ANKETE: Više od 80% učenika nikada u školama nije bilo informirano o kurikularnoj reformi

Statistika, grafovi - multimedija

Eksperimentalna provedba Škole za život je započela. U medijima se tek ponegdje nailazi na prve dojmove učenika i profesora uključenih u provedbu, a teško je reći da je široj javnosti jasna slika i način i proces uvođenja noviteta u obrazovanje. Upravo takav dojam daju i rezultati naše ankete provedene među srednjoškolcima.

S obzirom na to da je mjerenje informiranosti o kurikularnoj reformi jedan od pokazatelja uspješnosti iste, Udruga srednjoškolaca Hrvatske unutar projekta "Različiti, a srednjoškolci" financiranog od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provela je anketiranje koje ima za cilj utvrditi razinu poznavanja pojma i procesa kurikularne reforme te nastoji doprinijeti poboljšanju svijesti i informiranosti o ključnim promjenama u sustavu obrazovanja za koje srednjoškolci pokazuju interes i volju za sudjelovanjem u istim.

Učenici imaju pozitivan stav oko kurikularne reforme

Anketa se sastojala od 9 pitanja zatvorenog tipa, a srednjoškolci su ankete dobili u elektroničkom obliku putem digitalnih medija načelno se pridržavajući metode slučajnog stratificiranog uzorka. Od ukupno 702 ispitanika, najviše anketa ispunili su učenici koji su većinom treći razred srednje škole (34,9%) i drugi razred srednje škole (31,8% ispitanika).

Od ukupnog broja ispitanika njih 40,5% smatra da je kurikularna reforma jako značajna za budućnost obrazovnog sustava te joj dodjeljuje ocjenu 5, zatim 51% ocjenjuje kurikularnu reformu ocjenama značajnosti 3 (25,8%) ili 4 (25,2%), a ocjenama 1 i 2 značajnost reforme je ocijenilo 3,7% (ili 26 ispitanika), odnosno 4,8% (ili 34) ispitanika. Ukupna prosječna ocjena značajnosti kurikularne reforme za budućnost obrazovnog sustava je 3,94.

C:\Users\Tatjana\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.MSO\A357BF47.tmp

Prosječna ocjena značajnosti kurikularne reforme ne razlikuje se značajno pri odvojenoj analizi rezultata prema godini rođenja ispitanika, no primjetno je kako maturanti pridaju nešto manju značajnost kurikularnoj reformi nego njihovi mlađi kolege srednjoškolci.

Na pitanje Jeste li pričali o kurikularnoj reformi na satu razrednika? odgovori ispitanika su bili Ne u 83,76% i Da u 16,24% slučajeva, što ukazuje na činjenicu da se o glasovitoj reformi školstva u školama – ne priča.

Nije puno bolja situacija niti u vijećima učenika jer je na pitanje pitanje Jeste li pričali o kurikularnoj reformi na vijeću učenika škole? 87,2% ispitanika odgovorilo Ne, a tek 12,8% ispitanika tvrdi da su pričali o kurikularnoj reformi.

Čak 94,7% učenika smatra da bi se učenike trebalo bolje upoznati s kurikularnom reformom.

Moglo bi se reći na tragu nezainteresiranosti suvremenih generacija da je upravo njihova pasivnost glavni uzrok nedostatka konstruktivne ili bilo kakve rasprave o reformi kurikula, ali činjenica je da bi gotovo svaki učenik htio biti bolje informiran o pojmu i procesu kurikularne reforme, a njih čak 92,6% učenika je odgovorilo potvrdno na pitanje treba li se učenike više uključiti u proces kurikularne reforme.

C:\Users\Tatjana\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.MSO\F9C3517F.tmp

 

Nisu upoznati u potpunosti niti sa svojim pravima i obavezama

Odgovori na pitanja o vijeću učenika također pokazuju da je razina informiranosti srednjoškolskih učenika o njihovom predstavničkom tijelu nedostatna jer se tek 34% ispitanika izjasnilo da zna da postoji Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske, a samo 30,1% njih zna da postoji i županijska razina vijeća učenika.

Iz priloženih rezultata možemo zaključiti da su učenici pozitivnog stava prema značajnosti kurikularne reforme dajući joj prosječnu ocjenu 3,94 – što bismo školski mogli zaokružiti na vrlo dobar – ali manjak komunikacije o reformi u učionicama i na sastancima vijeća učenika navodi na propitivanje njihove stvarne informiranosti i utemeljenosti pozitivnog stava. Iako ispitanike naše ankete u velikom dijelu neće zahvatiti proces promjena u obrazovnom sustavu, kao ni program Škole za život, ostaje na razmišljanje za što ih je, sukladno rezultatima naše ankete, pripremio dosadašnji način rada i komuniciranja o učeničkim pravima i pitanjima i budućnosti obrazovnog sustava.

Komentari na članak

Vezani članci

.

Ulazak u svijet odraslih

Osamostaljuju li se mladi odlaskom na faks?

Odlazak na fakultet velik je korak u životu svake mlade osobe. Donosi niz obaveza, ali i prednosti naspram sigurnosti obiteljskog doma.

muha

ODLAZAK MLADIH IZ HRVATSKE

Zemlja putnika

Ova je svakodnevna tema stravična. Napuštanje neke zemlje ozbiljan je problem, a bez mladih nove se generacije ne mogu stvarati. Mladi gube strpljenje i nadu u pravdu, a često odlučuju riskirati i otići/pobjeći u zemlje koje smatraju spasonosnima za njihov džep, sreću i dostojanstvo.

Stog knjiga

Ima li toga zaista previše?

Opširnost gradiva nekad i danas

Ovo je moja prva kolumna u kojoj se bavim jednom prilično nepoznatom temom. Tema su kriteriji profesora u ocjenjivanju, ali pritom se uzima u obzir i opširnost gradiva koje se uči u srednjim školama. Osobno idem u opću gimnaziju i znam da je gradivo vrlo opširno, a nerijetko i teško. Malo sam istraživao po internetu i saznao kako se mnogo učenika žali na preveliku količinu gradiva. Je li to predetaljno za srednje škole?

Internet

Pravo na komunikaciju

Tko je ukrao internet?

Kreator World Wide Web-a (www) Tim Berners-Lee je u svojoj prvotnoj zamisli ostavio WWW svim ljudima na korištenje. Pristup internetu je ljudsko pravo kojega nitko ne može ograničiti osim samih ljudi. U ovom članku ću se posvetiti tzv. teroristima na internetu i zakonima kojim su pokušali ograničiti to ljudsko pravo.

LIDRANO

SVRHA ILI NAVIKA?

Moj prvi, ali i posljednji Lidrano: doživljaji jedne maturantice

Učenica sam četvrtog razreda opće gimnazije. Svake godine profesorica hrvatskog jezika pita me hoću li napisati nešto za LiDraNo, no ja se nikada nisam odlučila za taj pothvat. Nikada se nisam ni zapitala što je to zapravo LiDraNo ni koja je njegova svrha. Pa sam zato ove godine odlučila napisati kratku kritiku, komentar o nastavi u mojoj školi i predložiti mentorici da to pošalje na LidraNo.