Jeste li pitali učenike

REZULTATI ANKETE: Više od 80% učenika nikada u školama nije bilo informirano o kurikularnoj reformi

Statistika, grafovi - multimedija

Eksperimentalna provedba Škole za život je započela. U medijima se tek ponegdje nailazi na prve dojmove učenika i profesora uključenih u provedbu, a teško je reći da je široj javnosti jasna slika i način i proces uvođenja noviteta u obrazovanje. Upravo takav dojam daju i rezultati naše ankete provedene među srednjoškolcima.

S obzirom na to da je mjerenje informiranosti o kurikularnoj reformi jedan od pokazatelja uspješnosti iste, Udruga srednjoškolaca Hrvatske unutar projekta "Različiti, a srednjoškolci" financiranog od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provela je anketiranje koje ima za cilj utvrditi razinu poznavanja pojma i procesa kurikularne reforme te nastoji doprinijeti poboljšanju svijesti i informiranosti o ključnim promjenama u sustavu obrazovanja za koje srednjoškolci pokazuju interes i volju za sudjelovanjem u istim.

Učenici imaju pozitivan stav oko kurikularne reforme

Anketa se sastojala od 9 pitanja zatvorenog tipa, a srednjoškolci su ankete dobili u elektroničkom obliku putem digitalnih medija načelno se pridržavajući metode slučajnog stratificiranog uzorka. Od ukupno 702 ispitanika, najviše anketa ispunili su učenici koji su većinom treći razred srednje škole (34,9%) i drugi razred srednje škole (31,8% ispitanika).

Od ukupnog broja ispitanika njih 40,5% smatra da je kurikularna reforma jako značajna za budućnost obrazovnog sustava te joj dodjeljuje ocjenu 5, zatim 51% ocjenjuje kurikularnu reformu ocjenama značajnosti 3 (25,8%) ili 4 (25,2%), a ocjenama 1 i 2 značajnost reforme je ocijenilo 3,7% (ili 26 ispitanika), odnosno 4,8% (ili 34) ispitanika. Ukupna prosječna ocjena značajnosti kurikularne reforme za budućnost obrazovnog sustava je 3,94.

C:\Users\Tatjana\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.MSO\A357BF47.tmp

Prosječna ocjena značajnosti kurikularne reforme ne razlikuje se značajno pri odvojenoj analizi rezultata prema godini rođenja ispitanika, no primjetno je kako maturanti pridaju nešto manju značajnost kurikularnoj reformi nego njihovi mlađi kolege srednjoškolci.

Na pitanje Jeste li pričali o kurikularnoj reformi na satu razrednika? odgovori ispitanika su bili Ne u 83,76% i Da u 16,24% slučajeva, što ukazuje na činjenicu da se o glasovitoj reformi školstva u školama – ne priča.

Nije puno bolja situacija niti u vijećima učenika jer je na pitanje pitanje Jeste li pričali o kurikularnoj reformi na vijeću učenika škole? 87,2% ispitanika odgovorilo Ne, a tek 12,8% ispitanika tvrdi da su pričali o kurikularnoj reformi.

Čak 94,7% učenika smatra da bi se učenike trebalo bolje upoznati s kurikularnom reformom.

Moglo bi se reći na tragu nezainteresiranosti suvremenih generacija da je upravo njihova pasivnost glavni uzrok nedostatka konstruktivne ili bilo kakve rasprave o reformi kurikula, ali činjenica je da bi gotovo svaki učenik htio biti bolje informiran o pojmu i procesu kurikularne reforme, a njih čak 92,6% učenika je odgovorilo potvrdno na pitanje treba li se učenike više uključiti u proces kurikularne reforme.

C:\Users\Tatjana\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.MSO\F9C3517F.tmp

 

Nisu upoznati u potpunosti niti sa svojim pravima i obavezama

Odgovori na pitanja o vijeću učenika također pokazuju da je razina informiranosti srednjoškolskih učenika o njihovom predstavničkom tijelu nedostatna jer se tek 34% ispitanika izjasnilo da zna da postoji Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske, a samo 30,1% njih zna da postoji i županijska razina vijeća učenika.

Iz priloženih rezultata možemo zaključiti da su učenici pozitivnog stava prema značajnosti kurikularne reforme dajući joj prosječnu ocjenu 3,94 – što bismo školski mogli zaokružiti na vrlo dobar – ali manjak komunikacije o reformi u učionicama i na sastancima vijeća učenika navodi na propitivanje njihove stvarne informiranosti i utemeljenosti pozitivnog stava. Iako ispitanike naše ankete u velikom dijelu neće zahvatiti proces promjena u obrazovnom sustavu, kao ni program Škole za život, ostaje na razmišljanje za što ih je, sukladno rezultatima naše ankete, pripremio dosadašnji način rada i komuniciranja o učeničkim pravima i pitanjima i budućnosti obrazovnog sustava.

Komentari na članak

Vezani članci

x c xy

Bolja Hrvatska

Vjerujem u bolju budućnost ili zašto Hrvatska nije Njemačka?

Hrvatsko gospodarstvo pada u ponor. Ponor je toliko dubok da mu se ne vidi kraj ni konac i jednoga dana bit će dublji od crne rupe. Kako zaustaviti propadanje Lijepe Naše?

Osobni foto arhiv

Maturalac je maturalac, ma gdje bio

Budva - od noćne more do najboljeg ljeta ikad u samo 6 dana

Koliko sam u početku bio zainteresiran za maturalac govori činjenica da sam zakasnio na autobus, a na kraju se ispostavilo da je preda mnom bilo 6 dana koji konkuriraju za najbolje ikad.

d

Odrastanje uz depresiju i suicidalost

Tablete u ustima, strah pod kožom

Opet sam nešto naučila, možda i nije nova stvar koju sam naučila, ali sam toga definitivno postala svjesna. Najveći je čovjekov neprijatelj strah. A jednom kad uspiješ strah pretvoriti u osjećaj mržnje, nedodirljiv si. Uništavaš sam sebe, međutim okolina ti ne može ništa. Takva je nedodirljivost dvosjekli mač. S jedne te strane proreže, drugu poliže.

goo

ZO i GO po mjeri učenika

ZO i GO po mjeri učenika

ZO i GO po mjeri učenika

Strong

Zadrži svoj stav

Kako imati i zadržati svoj stav

Svi imamo stavove, oni se odnose na različite stvari poput stavova o ljubavi,  politici, religiji, obrazovanju, obitelji, prijateljstvima…Najčešće stav odražava naše vrijednosti za koje vjerujemo da su važne i ponekad u skladu s njima reagiramo čak nesvjesni da ih imamo. Donosimo pet ideja kako zadržati svoj stav.