Ti koristiš Photoshop. Ne, TI koristiš Photoshop!

[KOLUMNA] Koliko smo okruženi Photoshopom u svakodnevnom životu?

2

Iako je u nekim zanimanjima Photoshop vitalan, u nekima nije. Koliko smo kao društvo zasićeni modificiranjem fotografija?

Kao što sam napisao u nadnaslovu, često ovim putem krenu prepucavanja kad god se nađe nečija predivna fotografija na društvenim mrežama. Photoshop je tijekom svjetske digitalizacije igrao značajnu ulogu; on postoji već 31 godinu, kad su ga sastavila braća Knoll. Ona su kasnije taj program prodala tvrtki Adobe koja ga je počela postupno razvijati. Tijekom 28 godina razvitka Photoshop je postao ikona u dizajnerskim programima, a njegova primjena vrlo je opširna; od arhitekture, forenzike, astronomije pa sve do web-dizajna i medicine. 

Iako sam možda već odgovorio na pitanje uvodnim paragrafom, ovo je stvarno tema za raspravu. Najveći problem u Photoshopu je to da se svaka, ali baš svaka izmjena originalne fotografije pripisuje njemu. Tako često imamo prilike vidjeti kako su svjetski modeli, pa čak i ljudi iz naše okoline optuženi za korištenje Photoshopa. No, često oni samo koriste filter ili mijenjanje boja u fotografiji. Taj program ima Adobe i on se zove Lightroom. No, Lightroom koristi jako malo ljudi koji stavljaju fotografije na svoj privatni profil. Često su u pitanju aplikacije i web-stranice poput Retrice, BeFunky ili čak ugrađeni filteri u društvenim mrežama. Recimo, Instagram ima izbor od nekoliko desetaka filtera uz koje fotografije izgledaju puno bolje. Tako da je prilično nespretno (a u većini slučajeva i netočno) zvati svaku mijenjanu fotografiju fotošopiranom. Kad smo već kod tog izraza, izraz fotošopiranje ne voli Adobe, vlasnik programa Photoshop, te javno poziva na zabranu tog izraza. Razlog? Oni drže licencu za nj. 

Svjetski poznati časopisi često koriste Photoshop kako bi korigirali lica zvijezda koje kasnije stavljaju na naslovnicu. Nerijetki su slučajevi kada su i zvijezde šokirane kako one izgledaju na naslovnicama magazina. Tako je poznata pjevačica Lorde u nekoliko navrata govorila o tome kako su je medijske naslovnice prikazale nerealnom. Tako je 2014. godine kanadski časopis Fashion Lorde po njenom mišljenju "dao novi nos", iako Fashion odbacuje bilo kakve govore o fotošop..ovaj, modificiranju njenih fotografija. Planetarno popularna diva Lady GaGa 2013. je godine bila fotografirana za naslovnicu časopisa Glamour. Od tog je časopisa dobila i nagradu za ženu godine. Međutim, Glamour je dobio neugodni šamar kad je Lady GaGa u jednom svojem govoru rekla kako njezina koža na tom časopisu izgleda previše savršeno, a njena kosa premekana. Poručila je publici kako ona ne izgleda tako dok se probudi ujutro te da želi promjenu na naslovnicama Glamoura. Direktorica časopisa Cindi Leive rekla je kako Lady GaGu naslovnica prikazuje upravo takvu "kakva je bila na snimanju". 

Ova dva primjera dovoljna su da se postavi teza o tome kako naslovnice časopisa postavljaju prilično nerealne standarde izgleda. Tome poprilično pridonosi i Photoshop. Njegovi alati, poput četka s kojima se vrlo brzo može "proljepšati" osobu, često stvaraju osjećaj krivnje kod ljudi koji gledaju te naslovnice. Međutim, Photoshop je svugdje. Iako je u većini slučajeva koristan, on može biti i štetan. Kod nekih se časopisa jednostavno ne zna mjera pa to dovodi do iscrpnog modificiranja fotografija, samo u nadi kako bi se stvorio ideal koji u stvarnosti ne postoji. 

Komentari na članak

Vezani članci

Potreba ili tek nametnuta obaveza

Moderni obrazovni sustav

Potreba ili tek nametnuta obaveza?

Suvremeni sustav obrazovanja uništava kretivnost i posebnost pojedinca. Čini nas klonovima zarobljenima u krugu nametnutih ideja. Bismo li stvarno odlazili u školu da ona nije društveno nametnuta?

glas

U Austriji sa 16 na izbore

U Austriji sa 16 na izbore

U Austriji s 16 na izbore

Statistika, grafovi - multimedija

Jeste li pitali učenike

REZULTATI ANKETE: Više od 80% učenika nikada u školama nije bilo informirano o kurikularnoj reformi

Eksperimentalna provedba Škole za život je započela. U medijima se tek ponegdje nailazi na prve dojmove učenika i profesora uključenih u provedbu, a teško je reći da je široj javnosti jasna slika i način i proces uvođenja noviteta u obrazovanje. Upravo takav dojam daju i rezultati naše ankete provedene među srednjoškolcima.

Stog knjiga

I dok mnogi drže da prosječni srednjoškolac ne čita ni lektire, a kamoli nešto drugo, istina je dijametralno suprotna – današnji mladi rado čitaju gotovo sve osim lektire.

Novi popis lektire: realan odraz današnjeg mladog čitatelja

Ako upitate profesore hrvatskog jezika što mladi danas čitaju u svoje slobodno vrijeme, mnogi će vam reći – sve osim lektire. Novi popis izazvao je oduševljenje kod velikog broja učenika i profesora, ali i dalje ima onih koji se ne mogu pomiriti da se ostavlja na izbor svakome od profesora hoće li baš svaki učenik morati tijekom svog školovanja imati Držića za samostalno cjelovito čitanje, iako je pisao drame prije nego što se Shakespeare rodio.

domaćinstvo

SKUHAJ SI SAM!

[KOLUMNA] U osnovne škole u Republici Hrvatskoj treba uvesti domaćinstvo kao obavezan predmet!

Da vam objasnim, domaćinstvo je predmet koji podrazumijeva vještine kuhanja, šivanja, sadnje biljaka te baratanje osnovnim alatima poput mijenjanja lanca i gume na biciklu te mijenjanja žarulje!....Primjerice, kada vam padne gumb s košulje, u tome vam neće pomoći koliko je sinus deriviran, nego kako se konac provlači kroz iglu!