Ja, žena

Boji li se suvremeno društvo uspješnih žena?

pos

Živimo u 21. stoljeću, vremenu ravnopravnosti i jednakosti među svim ljudima, bez obzira na spol, vjeroispovijest i seksualnu orijentaciju. Tako glasi definicija, no kolika je stvarna istinitost ove tvrdnje?

  Nedavno sam listajući naslovnicu na fejsu nabasala na jednu zanimljivu pitalicu: A father and his son are in a car accident. The father dies at the scene and the son is rushed to the hospital. At the hospital the surgeon looks at the boy and says "I can't operate on this boy, he is my son." How can this be? Koliko se vas    sjetilo da bi "surgeon" zapravo mogla biti dječakova majka? Ova zanimljiva zagonetka upućuje na to kako još uvijek većinu takvih važnih zanimanja direktno pripisujemo muškim osobama.

    Vjerujem kako ćete se svi složiti da podjela na ono što je za muškarce i ono što je za žene počinje samim rođenjem. Cure moraju imati dugu kosu (poželjno je da je blago valovita) i obavezno nositi ružičaste suknje i haljine, dok je za dječake propisani dress code sve što je u plavoj boji. Ukoliko dijete pokazuje interes za suprotnu stranu, roditelji mu (barem kada se nalazite u konzervativnoj sredini poput moje) neće dozvoliti da samo odlučuju o tome što im se sviđa.

    Udio visokoobrazovanih žena danas iznosi 16.7%, što ja za 0.7% više od broja visokoobrazovanih muškaraca. No unatoč ovome podatku, udio žena na vodećim pozicijama drastično je manji. U nekoliko istraživanja dokazano je kako će poslodavac između dva potpuno identična životopisa prije izabrati onoga koji pripada muškarcu. Zašto je to tako?

    Još se donedavno smatralo kako je žena stvorena za rađanje djece i brigu o kućanstvu. Dobivši pravo glasa, otvorila su im se vrata u potpuno nove sfere života. Žena više nije samo majka i kućanica, ona je osoba s ambicijama koja želi ostvariti sve svoje sposobnosti, školovati se, imati uspješnu karijeru i sve to, naravno, u visokim potpeticama. No izgleda kako svijet nije spreman za ambiciozne žene. Enorman broj žena izgubio je posao zbog neodgodivosti porodiljnog dopusta ili zanemarivanja posla zbog brige o djetetu. I dalje ih se smatra manje sposobnima od muškaraca. Njihova emocionalnost i PMS utječu na njihovu funkcionalnost te bi se to moglo negativno odraziti na radnu učinkovitost. Pa ipak su žene nježniji spol koji tokom poroda trpi bol za 12 del višu nego što to može ljudsko tijelo u uobičajenim situacijama.

    Žene trebaju biti svjesne svojih mogućnosti i prava. Nikad nemojte zatvarati oči pred nepravdom i borite se za ono što zaslužujete. Mnoge žene žive u zabludi kako ne mogu bolje jer jednostavno nisu muškarci ili ni ne zaslužuju bolje te zbog različitih prepreka na koje nailaze posustaju na putu do svog cilja. Ne smije biti tako. Žene su sposobne, snažne, a još k tome i ljepši spol. ;)  Možda muškarci danas i dalje gledaju žene s visoka, no njihove štikle čekaju sa strane da pokažu budućnosti što sve žene mogu.

Komentari na članak

Vezani članci

glas

U Austriji sa 16 na izbore

U Austriji sa 16 na izbore

U Austriji s 16 na izbore

Učenik na stubama čita

Povratak u školske klupe

Evo nove školske godine. Što nas je sve dočekalo?

Već jedno dulje vrijeme slušamo kako MZOS najavljuje "Strategiju razvoja školstva", ali osim najava i formiranja stručnih timova, izrada promotivnih video uradaka i sl., još nismo vidjeli ni S od strategije. Osim ako pod to S ne računate ono S u MZOS što je ustvari bila jedina značajna reforma ovoga ministarstva. No dosta o njihovim neuspjesima.

Internet

Pravo na komunikaciju

Tko je ukrao internet?

Kreator World Wide Web-a (www) Tim Berners-Lee je u svojoj prvotnoj zamisli ostavio WWW svim ljudima na korištenje. Pristup internetu je ljudsko pravo kojega nitko ne može ograničiti osim samih ljudi. U ovom članku ću se posvetiti tzv. teroristima na internetu i zakonima kojim su pokušali ograničiti to ljudsko pravo.

http://www.dom-ucenicki-st.skole.hr/wp-content/gallery/ucenicki-dom-split/soba.jpg

Srednjoškolsko obrazovanje u učeničkom domu ima svoje čari, ali i mane!

Doma vs u domu

Mala usporedba života doma s roditeljima i života u domu s odgajateljima.

Stog knjiga

I dok mnogi drže da prosječni srednjoškolac ne čita ni lektire, a kamoli nešto drugo, istina je dijametralno suprotna – današnji mladi rado čitaju gotovo sve osim lektire.

Novi popis lektire: realan odraz današnjeg mladog čitatelja

Ako upitate profesore hrvatskog jezika što mladi danas čitaju u svoje slobodno vrijeme, mnogi će vam reći – sve osim lektire. Novi popis izazvao je oduševljenje kod velikog broja učenika i profesora, ali i dalje ima onih koji se ne mogu pomiriti da se ostavlja na izbor svakome od profesora hoće li baš svaki učenik morati tijekom svog školovanja imati Držića za samostalno cjelovito čitanje, iako je pisao drame prije nego što se Shakespeare rodio.